|
Nema sumnje da je razvoj interneta u proteklim desetljećima vrlo naglo i drastično promijenio način na koji ljudi međusobno razmjenjuju informacije, slično kao što se to tijekom minuloga stoljeća najprije dogodilo pojavom radija, a zatim i televizije. Štoviše, za razliku od radija i televizije, novi je medij omogućio da svatko tko to želi, a posjeduje barem osnovno znanje o web tehnologijama, vrlo lako s javnosti podijeli svoje informacije, mišljenja, slike, filmove... i sve drugo što poželi.
Dakako, taj je medij i planinarima otvorio neslućene mogućnosti, koje su mnogi vrlo praktično iskoristili, upotpunivši tako svoj planinarski život. Većina planinarskih udruga sada ima na internetu svoj virtualni »prozor u svijet«, na kojemu na više ili manje dopadljiv način nude razne informacije o svojem radu. Vlastite stranice s planinarskim sadržajima imaju i mnogi zaljubljenici u planine, poneki pišu i svoje blogove, a njih nebrojeno mnogo svoje slike razmjenjuje putem Facebooka i sličnih internetskih servisa. Sve u svemu, danas je teško zamisliti život bez interneta, pa tako i planinarstvo.
Budući da se internet još uvijek doživljava kao razmjerno »mlad« izum, pomalo je neobično govoriti i pisati o njegovoj povijesti. Pa ipak, vrijeme uspostave prvih planinarskih web stranica već je gotovo zaboravljeno, a protok vremena i sve ono što je novi medij donio planinarstvu itekako opravdavaju potrebu da se o vremenu uspostave prvih planinarskih web stranica već piše u povijesnom kontekstu.
Prve planinarske stranice u Hrvatskoj postavio je 6. kolovoza 1996. Osječanin Darko Hamilton na računalu Hrvatskih šuma, na adresi https://hrast.sumfak.hr/~hamilton i na njima radio do 1999. Bile su to osobne stranice, ali nudile su sve osnovne informacije o hrvatskom planinarstvu, literaturi, kućama i planinarskim društvima. Do konca lipnja 1998. posjetilo ih je više od 2000 posjetitelja, što je za ono doba bila iznimna posjećenost.
Prvi web posvećen speleologiji bio je Hrvatski speleološki server na javnom računalu Srca u Zagrebu, na adresi https://public.srce.hr/speleo. Postavila ga je 29. siječnja 1997. Jagoda Munić, članica Komisije za speleologiju HPS-a, uz suradnju Dalibora Paara. Početkom 1997. postavljene su, također na serveru Srca, i stranice PDS-a »Velebit«, s izvještajima i obiljem slika iz ekspedicijskoga i speleološkog rada toga društva. Bila je to prva web stranica neke hrvatske planinarske udruge. Kao četvrte planinarske stranice na hrvatskom internetu uspostavljene su planinarske stranice »Hrvatskog planinara«, koje je izradio Alan Čaplar. Slike je pripremio Dalibor Paar, a na javnom računalu Srca postavili su ih 24. ožujka 1997. Alan Čaplar i Jagoda Munić. Od početka je glavna stranica imala 120 podstranica, od kojih je većina bila posvećena odabranim člancima iz našega časopisa.
Prvu pisanu vijest o planinarskim internetskim stranicama napisao je 1996. Alan Čaplar (HP 1996, 349), a prvi internetski adresar objavljen je 2001. (HP 2001, 54). U »Hrvatskom planinaru« objavljena su do kraja 2010. ukupno 24 tematska članka o planinarskim web stranicama u Hrvatskoj i svijetu. Od 1997. do 2003. ukupno je 26 planinarskih društava izradilo jednostavne stranice, najčešće s osnovnim obavijestima o radu društva. Početkom 2011. svoje web stranice imale su ukupno 133 planinarske udruge.
Izvršni odbor HPS-a još je 2002. utemeljio nagradu (priznanje) za najbolju planinarsku web stranicu. Prve ju je godine dobio PD Šumar, za stranice koje uređuje predsjednik društva Branko Meštrić, a 2003. HPD Jastrebarsko.
Dana 7. studenoga 1998. u županijskoj vijećnici u Požegi održan je okrugli stol o smjernicama razvitka hrvatskog planinarstva, na kojem se po prvi put razgovaralo o potrebi promidžbe planinarstva putem novog medija – interneta. Nedugo potom, početkom 1999., postavljene su na adresi https://pubwww.srce.hr/hps prve web službene stranice HPS-a, koje je izradio novi pročelnik Komisije za promidžbu i izdavaštvo HPS-a Alan Čaplar.
Godine 2001. web-stranice HPS-a premještene su na server koji je pružao bolje administracijske mogućnosti i prikladniju adresu (https://hps.inet.hr). U to doba vrijedno sponzorstvo tvrtke Iskon Internet osigurano je uz pomoć Dražena Črnkovića, člana HPD-a Zagreb-Matica.
Početkom 2002. svoju je stranicu dobila i planinarska kuća Alan na Velebitu (hps.inet.hr/plkuce/alan). Izradio ju je Krešimir Bartaković, član Komisije za gospodarstvo HPS-a. Bila je to prva web stranica neke hrvatske planinarske kuće, a po bogatstvu sadržaja, web stranice te planinarske kuće nisu ni približno nadmašene sve do danas.
Godine 2002. Komisiji za promidžbu i izdavaštvo HPS-a obratio se nizom primjedbi i dobrih prijedloga član sinjskoga PD-a Svilaja Jure Kodžoman. Pokazao je veliko znanje i dobru volju za suradnju pa mu je Komisija povjerila sve administratorske ovlasti. Otada je kao webmaster skrbio o svim tehničkim pitanjima vezanim uz web HPS-a. Vrlo je brzo osuvremenio dizajn i otvorio Planinarski forum, svojevrsnu neformalnu čavrljaonicu za razmjenu mišljenja i planinarskih informacija. Web stranice HPS-a u prvih pet godina posjetilo je nekoliko desetaka tisuća posjetitelja, a slike i druge sadržaje objavljene na njima koristili su pri izradi svojih stranica mnogi nacionalni parkovi i parkovi prirode. Primjera radi, službeni logo Međunarodne godine planina 2002., koji je izrađen za potrebe weba HPS-a, na svoje su stranice i u publikacije s te stranice preuzela neka ministarstva i javne ustanove koje se bave zaštitom prirode.
Budući da se Jure Kodžoman zbog studija IT tehnologije preselio u Ljubljanu, sav posao vodio je iz Ljubljane, potvrđujući da upravo internet omogućuje suradnju na daljinu, ma koliko suradnici bili fizički udaljeni. U dijelu poslova pomogao mu je i kolega sa studija Davor Ocelić.
Budući da više saveza i političkih stranaka ima istu kraticu kao i Hrvatski planinarski savez (Hrvatski plivački savez, Hrvatski pčelarski savez, Hrvatska pučka stranka...), internetska domena »hps.hr« već je davno zauzeta, pa je 2006. za novu adresu HPS-a odabrana domena »plsavez.hr«. HPS je tada nabavio i vlastito serversko računalo koje je bilo smješteno najprije u prostorijama Hrvatskih šuma u Ulici Ljudevita Farkaša Vukotinovića br. 4 u Zagrebu. Smještaj servera u vidu sponzorstva osigurao je Branko Meštrić. Nakon iznenadne poplave u prostorijama Hrvatskih šuma ljeti 2008. HPS je nabavio dva nova serverska računala, koja su preseljena u Ljubljanu te su se fizički nalazila u prostorijama tvrtke Informa. Kada su ispunjene mogućnosti za registriranje domene hps.hr, Hrvatski planinarski savez registrirao je i počeo koristiti domenu hps.hr.
Otkada je 1999. otvorena prva web stranica HPS-a, te su stranice postale središnje planinarsko mjesto na hrvatskom internetu. Istodobno, počelo se u HPS-u na raznim razinama razmišljati i razgovarati o sadržajima koji bi se trebali naći na web stranici HPS-a te o načinu njihove prezentacije. Prirodno, sadržaj se razvijao usporedno s porastom broja posjetitelja web stranica, no zbog velike količine materijala i vrlo raznolike djelatnosti unutar HPS-a, postalo je očito da je gotovo nemoguće malom krugu entuzijasta izraditi sve sadržaje koji bi bili zanimljivi posjetiteljima interneta. Glavna namjera i namjena web stranica HPS-a od početka je bila da upravo to bude središnja adresa na kojoj se u Hrvatskoj mogu dobiti sve informacije koje imaju ikakve veze s planinarstvom, planinama i planinarima.
O pitanju kako predstaviti HPS, planinarstvo i planine, a istodobno zadovoljiti potrebe, mogućnosti i želje svih komisija, društava i planinara, bilo je raznih, pa i izrazito kvalitetnih ideja, te se naposljetku iskristalizirala potreba za otvorenijim pristupom radu na webu. Između više zamisli, u veljači 2006. Komisija za promidžbu i izdavaštvo odabrala je koncept koji se zasnivao na širokim mogućnostima uređivanja sadržaja, koje u to doba na webu još nisu bile zastupljene u velikoj mjeri. Taj je koncept najlakše prepoznatljiv po načinu na koji funkcionira Wikipedija te je dogovoreno da se web stranica HPS-a uredi prema sličnom načelu. I doista, od prve zamisli do uspostave wiki sustava na web stranici HPS-a protekla su tri mjeseca instalacije, prevođenja i prilagođavanja wikija, odnosno, usporednog rada na koncipiranju, prikupljanju i prilagođavanju materijala, i krajem svibnja 2006. nova je wiki stranica već bila ne samo živa, već i dobro popunjena informacijama, otvorena i spremna za rad svima koji to žele i mogu. Krajem 2006. na wikiju HPS-a bilo je već 2300 stranica, koje je mjesečno posjećivalo oko deset tisuća ljudi. Mjesečno se pregledavalo oko 100.000 stranica.
Glavninu sadržaja na wiki stranici priredio je i uredio tadašnji pročelnik Komisije za promidžbu i izdavaštvo HPS-a Branko Meštrić, a uz njega je razne sadržaje do 2011. dodavalo i uređivalo još oko 80 suradnika. Osim toga, vrijedi spomenuti da je za potrebe wiki stranica HPS-a Jure Kodžoman u cijelosti preveo na hrvatski jezik wiki alat MoinMoin te da je neko vrijeme tijekom 2006. dizajn stranica www.plsavez.hr bio na ljestvici deset najboljih wiki stranica u svijetu.
Stranica HPS-a rekordne je posjete bilježila 2008. i 2009. za vrijeme dviju velikih hrvatskih himalajskih ekspedicija, budući da su upravo putem weba HPS-a izravno iz baznog logora podno Cho Oyua i Mount Everesta u Hrvatsku stizale sve prve informacije o uzbudljivim uspjesima hrvatskih himalajki. Na dan uspona sestara Bostjančić na najviši vrh svijeta zabilježeno je više od dva milijuna klikova mišem i 600.000 ulaza na stranicu (!). Server se u tim danima zbog preopterećenosti nekoliko puta srušio, a velik broj relevantnih hrvatskih medija koristio je slike i ekspedicijska izvješća preuzeta upravo s weba HPS-a.
Najpopularniji dio HPS-ovog weba ubrzo nakon uspostave 2002. postao je Planinarski forum. Forum je od početka bio zamišljen kao neformalna virtualna čavrljaonica o planinama i planinarstvu. Velik broj planinara dobro je prihvatio taj koncept, i unatoč povremenim problemima koji su svojstveni svakom internetskom forumu, Planinarski forum stekao je velik broj korisnika, koji su na njemu razmjenjivali nebrojene, vrlo korisne i praktične planinarske informacije. Štoviše, na poticaj forumaša Vanje Radovanovića održano je u Zagrebu i na nekim planinarskim odredištima nekoliko susreta forumaša. Na njima su se mnogi planinari bolje upoznavali i uživo družili razgovarajući o mnogim planinarskim i forumaškim temama. Kao primjer dobre komunikacije ljudi koje povezuje isti interes – ljubav za planine – priča o druženju forumaša i o samom Planinarskom forumu emitirana je i na HRT-u.
Pri preseljenju na domenu plsavez.hr 2006. pokrenut je novi Planinarski forum, koji je također brzo stekao mnogo korisnika. Ipak, budući da je forum vrlo dinamičan i otvoren medij, kako bi se obuzdalo preopćenito shvaćanje njegove uloge i koncepta, bilo je potrebno utvrditi svojevrsni »kućni red«, tj. jasna pravila korištenja koja svaki korisnik mora prihvatiti prilikom registracije.
Jedan od najvrednijih planinarskih sadržaja na webu svakako je bibliografija časopisa »Hrvatski planinar«, koju je uloživši nemjerljiv trud i entuzijazam izradio Darko Grundler, član HPD-a »Jelengrad« iz Kutine. Bibliografija je puštena u rad 4. lipnja 2008., na svečanosti povodom 110. obljetnice izlaska prvog broja i 100. godišta Hrvatskog planinara. Osim vrlo kvalitetne tražilice, na webu HPS-a podignuti su i svi brojevi »Hrvatskog planinara« u PDF formatu. Digitalizacija časopisa za potrebe web stranice HPS-a obavljena je u tri godine, uz nemala financijska sredstva HPS-a i uz potporu Ministarstva kulture, no sadržaj svih brojeva dostupan je bez ikakve naknade za pregledavanje i korištenje svima zainteresiranima. Dostupnost starih brojeva »Hrvatskog planinara« na internetu uvelike je povećala zanimanje za naš časopis te pomogla boljem vrednovanju njegove uloge ne samo u našem planinarstvu, nego i u hrvatskoj kulturi u cjelini.
Stalnim dodavanjem novih tekstova i slika, wiki stranica HPS-a s vremenom je postala veoma sadržajna, ali su se istodobno pokazale i određene slabosti u pogledu preglednosti sadržaja te tehničkih mogućnosti wikija. Unutar Komisije za promidžbu i izdavačku djelatnost HPS-a u proljeće 2010. dogovoreno je da se zbog nemogućnosti zakrpavanja sigurnosnih rupa u wiki sustavu pristupi izradi nove stranice sa sličnim konceptom, ali na drugom, jednostavnijem i organiziranijem sustavu – wordpress. Ipak, za izradu nove stranice nisu do početka 2011. bili osigurani svi potrebni tehnički preduvjeti, a bez njih se nije moglo pristupiti uređivanju sadržaja za nove stranice.
Zbog nerješivih sigurnosnih problema sa serverom, webmaster Jure Kodžoman 24. siječnja 2011. potpuno je isključio wiki stranice na domeni plsavez.hr te se žurno pristupilo izradi nove web stranice, s novim pružateljem usluga. U vrlo kratkom vremenu trebalo je riješiti mnoga tehnička, sadržajna i druga pitanja u vezi sa starim i novim webom te je, uz suradnju s Carnetom, izvedeno nekoliko preusmjeravanja kako bi se uspostavile najprije privremene, a zatim i potpuno nove stranice HPS-a. Nove stranice po mnogočemu su drugačije od prijašnjih wiki stranica, a uvedene prilagodbe temelje se na dosadašnjim iskustvima, praktičnim potrebama i organizacijskoj strukturi HPS-a. Predviđeno je da sadržaji na novom webu budu organizirani na pregledniji i sustavniji način, da ih bude manje, ali da budu ažurniji, pristupačniji, konkretniji i općenito kvalitetniji. Da bi rad na webu bio organiziraniji i uredniji, dogovoreno je da se uređivanje weba organizira slično kao i uređivanje starijeg HPS-ovog medija – časopisa Hrvatski planinar, tj. da sve radnje u vezi s webom vodi urednik weba kojemu je Izvršni odbor HPS-a izravno povjerio preciznije definirane dužnosti i ovlasti te da se novi web organizira prema razrađenijoj uređivačkoj koncepciji koju utvrdi Komisija za promidžbu i izdavačku djelatnost HPS-a.
Sadržaje weba HPS-a uredio je Alan Čaplar, a od 2019. uređuje ih i Biserka Radović. Tehničku podršku pruža tvrtka Auris d.o.o. iz Antunovca.
Od godine 2019. na webu HPS-a nalazi se Interaktivna planinarska karta Hrvatske, koju je izradio Darko Grundler. Godine 2021. web HPS-a je informatički, vizualno i sadržajno unaprjeđen i obogaćen.Pri izgradnji i uređivanju weba HPS-a nastojimo ne ispustiti iz vida koncept koji bi trebao biti sam po sebi razumljiv, no lako se zaboravi jer malotko o njemu razmišlja: glavni cilj planinarske promidžbe nije uputiti što više ljudi da samostalno odlazi u planine koristeći planinarsku infrastrukturu, nego planinarima i ljudima koji će to možda postati ponuditi upotrebljive i točne informacije o planinarstvu kao organiziranoj djelatnosti utemeljenoj na zdravom, zanimljivom i ugodnom načinu provođenja slobodnog vremena. Iako je razumljivo da bi i mnogi planinari rado s weba preuzeli što obilnije praktične informacije za planiranje svojih izleta, važnije je taj medij iskoristiti da bi se neplaninarima objasnilo zašto se vrijedi učlaniti u planinarsku udrugu, zašto se upisati u planinarsku školu, koju opremu ponijeti u naprtnjači, kako se zaštititi od opasnosti u planini, nego objaviti GPS trag, kartu i detaljne upute kako da se samostalno poduzima zahtjevne izlete i ture. Hrvatski planinari itekako imaju mnogošto reći o organiziranim djelatnostima koje se odvijaju u planinarskoj udruzi, o dostupnoj literaturi, te općenito uputiti zainteresirane da se pridruže te da s planinarskim društvima organizirano pohode planine i putem HPS-ovog sustava školovanja stječu i usavršavaju svoje planinarske vještine.
U izradu HPS-ova weba uloženo je mnogo vremena, strpljenja, rada i suradnje na svim razinama. Zadovoljstvo koje donosi saznanje da smo putem našeg virtualnog »prozora u svijet« nekoga možda izravno ili neizravno zainteresirali za planinarenje, da smo mu planinarstvom uljepšali i obogatili život, iznimna je nagrada za svakoga tko voli planinarstvo.
Poveznice
Vrh ove stranice | Kazalo weba | Naslovnica
Impresum weba |
Komisija za promidžbu i izdavačku djelatnost
Kozarčeva 22, 10000 Zagreb
hps@hps.hr
T: 01/48-23-624
T: 01/48-24-142
OIB 77156514497
IBAN HR4123600001101495742
Radno vrijeme Ureda HPS-a:
radnim danom 8-15 h
Član / Member of
HOO - Hrvatski olimpijski odbor
UIAA - International Climbing and
Mountaineering Federation
EUMA - European Mountaineering Association
ERA - European Hiking Federation
BMU - Balkan Mountaineering Union
