Bilješka sa sastanka s predstavnicima planinarskih društava, lokalne samouprave, JU zaštićenih područja, Hrvatskih

srijeda, 21.02.2018.

Bilješka sa sastanka s predstavnicima planinarskih društava, lokalne samouprave, JU zaštićenih područja, Hrvatskih šuma i HGSS održanog 17. veljače 2018. u dvorani Fakulteta prometnih znanosti, Znanstveno-učilišni kampus Borongaj u Zagrebu

Sastanku su prisustvovali:

Zagrebačka županija: Denis Begić, stručni suradnik za zaštitu prirode

JU PP Žumberak-samoborsko gorje: Kristijan Brkić, ravnatelj i Katarina Husnjak Malovec, v.d. stručni voditelj

JU PP Medvednica: Martina Jurjević Varga, glavna čuvarica prirode

UŠP Zagreb: Tatjana Đuričić Kuric, odnosi s javnošću

HGSS Stanica Zagreb: Dubravko Kavčić, zaposlenik

Pl. Savez Zagreba: Jozo Karadža, pročelnik markacističke komisije

PD Aktivnatura: Bruno Mezić, predsjednik

PD Croatia Airlines: Ksenija Korlo Herceg, predsjednica i Gordan Herceg, član

PD Ericsson-Nikola Tesla: Zdravko Ivanović,pročelnik markacističke sekcije i Damir Kuzmanić, markacist voditelj

PK Horizont VG: Nataša Pavlaković, markacist

PK Hrvatskog liječničkog zbora: Berislav Banek, predsjednik

HPD Japetić: Robert Cvetković, predsjednik i Nenad Greblički, markacist

HPD Jastrebarsko: Igor Plantaš, predsjednik i Dražen Lovreček, markacist

PD Kalnik: Stjepan Jembrek, markacist

HPD Kapela: Luka Molvarec, pročelnik sekcije markacista

HPD Lipa: Darko Motik, predsjednik

PD Naftaplin: Damir Lasić, dopredsjednik

PD Novi Zagreb: Ana Ferić, predsjednica

PD Pinklec: Željko Hajtok, član UO i Marin Hrastov, član UO

HPD Pliva: Rudolf Posavec, predsjednik, Ivan Lolić, voditelj markacta društva i Anđelko Blažina, član UO

PD Susedgrad: Matija Bosak, predsjednik

PDS Velebit: Ivana Fundurulić, voditelj markacističke sekcije i Iva Žulić, markacist

PK Scout: Boris Davčev, voditelj markacističke sekcije

PD Sveti Rok: Tihomir Ivanec, dopredsjednik

PD Vrapče: Željko Avdagić, markacist voditelj

HPD Zagreb-Matica: Milan Vujnović, dopredsjednik društva i Nenad Igrc, pročelnik SDI

HPD Zanatlija: Vladimir Jagušić, predsjednik

HPD Željezničar: Zvonko Lovreković, predsjednik markacijske sekcije, Robert Smolec, dopredsjednik markacijske sekcije i Damir Bajs, tajnik društva

Komisija za PP HPS: Bernarda Huzjak, pročelnica, Hrvoje Gold, zamjenik pročelnice, Boris Bjedov, povjerenik za područje ZŽ i Sven Pavlaković, član

Sa žaljenjem je konstatirano da se pozivu nisu odazvali predstavnici jednog dijela planinarskih udruga i Stanice planinarskih vodiča Zagreb. Iz Turističke zajednice grada Zagreba poslana je isprika radi nedolaska na sastanak uz iskrene želje za uspješnu realizaciju koncepta nove tipizacije putokaza i općenito poboljšanjem stanja planinarskih puteva.

Uvodna izlaganja i rasprava odvijali su se sukladno dnevnom redu iz poziva:

1. Suradnja planinarskih društava, HGSS-a, SPV, Hrvatskih šuma, TZ, JU zaštićenih područja i

Komisije za planinarske putove Hrvatskog planinarskog saveza;

2. Provođenje Strategije razvoja hrvatskog planinarstva do 2020.g. – segment planinarski putovi;

3. Registar planinarskih putova, obilaznica i markacista u Hrvatskoj, s pratećim sadržajima: http://info.hps.hr/putovi;

4. Pitanje označavanja turističkih staza, šetnica i neplaninarskih staza;

5. Razno

Pročelnica Komisije Bernarda Huzjak pozdravila je sudionike sastanka i zahvalila im na odazivu. Posebno je pozdravila goste izvan HPS-a. Podsjetila je na razloge organiziranja ovog sastanka i tečaja dopunskog obrazovanja i obnove znanja koji slijedi. Uz pomoć pripremljene prezentacije približeni su pogledi Komisije na pristup uređenju planinarskih puteva na području Grada i Županije, o kojima brinu lokalna planinarska društva. Približila je poglede na ulogu i zadatke Komisije, Planinarskog saveza grada Zagreba i organiziranih markacista u planinarskim društvima te suradnju s komisijama unutar Saveza (naročito SPV i HGSS). Istaknula je bitnim nastojanje da se dođe do podataka o korištenosti pojedinih planinarskih puteva, kako bi se težište održavanja stavilo na one koji se najčešće koriste, a druge s vremenom napustilo i prepustilo prirodi, što je osobito važno u područjima pod zaštitom. Naglasak je stavljen na potrebu kvalitetne suradnje sa svim zainteresiranima kao što su regionalna samouprava, lokalne zajednice, turističke zajednice, javne ustanove zaštićenih područja, Hrvatske šume, lovci, pčelari i drugi. Upoznala je skup s pristupom kvalitetnog rješavanja

tehnički zahtjevnih dionica planinarskog puta, što je osim za korisnike puteva, važno i za vodiče i HGSS. U nastavku prezentirala je podatke iz Registra po kojima na ovom području djeluje 65 planinarskih društava s preko 8000 članova, a u svom sastavu imaju 305 obučenih markacista, koji brinu o 189 planinarskih puteva u ukupnoj dužini od 762 km.

U nastavku Boris Bjedov, član komisije je u kratkim crtama prezentirao temeljne odrednice usvojene strategije planinarstva do 2025. god. iz domene planinarskih puteva, kao i preporuke za novi izgled putokaza koji pored prepoznatljive planinarske oznake, naziva puta, vremena hodanja te strelice sadržava i broj puta iz Registra planinarskih putova, obilaznica i markacista u Hrvatskoj s pratećim sadržajima.

Jozo Karadža je kao i svake godine, u ime Planinarskog saveza Zagreba, pripremio plan održavanja planinarskih staza na Medvednici. Plan po brojevima puta i društvima prikazan je na ekranima i nalazi se u prilogu ove bilješke.

Milan Vujnović smatra da imamo previše planinarskih puteva, posebno na Medvednici i treba pokušati ocijeniti koji se rijetko koriste pa ih ukinuti. Na taj način bi pomogli društvima koja o njima brinu, a to bi bio i naš doprinos zaštite sve ugorženije prirode. Iznosi svoje zapažanje, da su uz more, a posebno na otocima mnoge turističke staze nepotrebno su obilježene planinarskim oznakama.

Boris Davčev ponukan informacijom da na ovom području imamo čak 26 društava koja ne brinu o planinarskoj infrastrukturi predlaže da se kao uvjet učlanjenju u HPS stavi preuzimanje brige o održavanju makar jednog planinarskog puta. U odgovoru na ovu inicijativu članovi Komisije prenijeli su informaciju da je pred nekoliko godina bila pokrenuta upravo takva inicijativa, ali nije bila prihvaćena od strane nadležnih tijela Saveza.

Vladimir Jagušić prenosi informaciju da HPD Zanatlija trenutno nije u stanju kvalitetno održavati staze koje su im dodijeljene pa predlaže da se neke od njih ponude zainteresiranim društvima. To se prije svega odnosi na put br. 35 kojeg su svojevremeno preuzeli od društva iz Stubice.

Kristijan Brkić zahvaljuje na pozivu i pozdravlja potrebu planinara da planinarske staze održavaju u suradnji s Javnim ustanovama zaštićenih područja kroz koje ovi putevi vode. Park prirode Žumberak-Samoborsko gorje cijeni trud markacista, ali postoje putevi koji nisu s dovoljno pažnje održavani. Na zadnjem izdanju planinarske karte Parka neki putevi su izostavljeni na inicijativu Zdenka Kristijana, vjerujući da on predstavlja stavove Hrvatskog planinarskog saveza.

Denis Begić koristi priliku prenijeti informaciju da se svakog proljeća (III-IV mjesec) objavljuju javni pozivi za financiranje aktivnosti usmjerenih ka zaštiti prirode. Do sada se nisu javljala planinarska društva nego razne udruge (25-40) kojima to u pravilu nije osnovna djelatnost i dobivala sredstva ako su formalno udovoljavali uvjetima natječaja. Natječaj se objavljuje na internetskim stranicama Zagrebačke županije i u Županijskoj kronici, listu koji se besplatno distribuira. Poznato mu je da HPD Zaprešić redovito dobija sredstva iz općinskog proračuna. Nudi svoju osobnu pomoć ukoliko se to pokaže nužnim.

Željko Avdagić smatra da bi zajedničkim snagama trebalo zaustaviti sve prisutniju devastaciju šume. Toga je sve više i sa sve većim strojevima koji iza sebe ostavljaju pustoš, pa će prirodi trebati godine da se oporavi.

Martina Jurjević Varga kao zaštitar prirode u PP Medvednica razumije ova upozorenja. HŠ izvlače drvenu masu koja ne bi smjela biti veća od ostvarenog prirasta. Radove za njih izvode razni podizvođači sa sve modernijim strojevima kako bi bili racionalniji. Novi strojevi imaju velike raspone pa iza njih ostaju široki tragovi. Smatra da bi nad izvođačima radova bilo dobro uvesti veću kontrolu i inzistirati da se saniraju tragovi koji iza njih ostaju. U kratkim crtama je objasnila osnovna pravila suvremene eksploatacije šuma.

Berislav Banek stanuje pod obroncima Medvednice pa ima priliku vidjeti što se događa. U zadnje vrijeme ne ruši se šuma redom nego se prave veliki koridori, a onda dođe oluja i obori ono što je ostalo, pa na kraju ispadne da se poruši znatno više od planiranog. Zagrepčani imaju naviku sve češće odlaziti na Medvednicu. Sve prometniji su i manje popularni prilazi obzirom da biraju pristup koji im je najbliži. Nije isti doživljaj hodati po blatnom, razrovanom prostoru ili kroz uređene šume.

Tatjana Đuričić Kuric informira da dnevno primaju slične primjedbe i trude se na njih odgovoriti i na druge načine poboljšati komunikaciju s građanima. Često im se javljaju planinari s raznim stupnjevima znanja. Naglašava da se sve radi po suvremenim standardima iza kojih stoji šumarska struka. Veliku nevolju izazvalo je veliko nevrijeme 2013. godine. Drveće kojem smo se divili odjednom se našlo na zemlji. Moralo se ući sa strojevima velikih dimenzija kako bi se nastala šteta mogla sanirati.

Damir Bajs smatra da postoji obveza HŠ da se prilikom eksploatacije maksimalno štiti biljni pokrov. Pretpostavlja da je problem u praksi gdje se iz raznih razloga radi drugačije.

Dražen Lovreček smatra da način eksploatacije šume treba ostaviti šumarima, jer se radi o specifičnoj struci pa ne vidi razloge za sumnju u njihove namjere.

Darko Motik želi ipak reagirati na činjenicu da se u eksploataciji šume na Medvednici koriste strojevi s prevelikim dimenzijama. Obzirom da se radi o zaštićenim područjima morao bi se postići dogovor svih sudionika da se koriste strojevi koji manje devastiraju prirodu. Ovu reakciju smatra svojom moralnom i stručnom obavezom obzirom da o tome podučava studente na Šumarskom fakultetu.

Zvonko Lovreković traži pomoć u jednom konkretnom slučaju kada su u suradnji s PP, HŠ i Općinom Stubičke toplice napravili novi drveni most preko potoka Videk u naselju Pile, umjesto starog mosta koji je stradao u bujici. Sad se pojavio vlasnik zemljišta i prijeti tužbom.

Martina Jurjević Varga informira da povremeno imaju problema s privatnim vlasništvom, ali u ovom slučaju se radi o činjenici da su svi potoci prirodno dobro i vlasnik ne bi smio stvarati probleme.

Nenad Greblički smatra da se na ovako zamišljenom skupu teško mogu dogovarati pojedini detalji. Predlaže da se održe posebni dogovori markacista za pojedina područja kao što se to napravilo pred više godina, jer se tada otvaraju prave teme i dogovaraju konkretna rješenja. Možda se u tim kontaktima prepozna interes za osnivanje Županijskog planinarskog saveza.

Ivan Lolić predlaže da se nađe rješenje za uređenje objekta bivšeg Doma sindikata.

Martina Jurjević Varga odgovara da se radi o privatnom vlasništvu. Zna da se nasilno ulazi u objekt i svaka takova posjeta dodatno devastira prostor. Niti planinarima niti vodstvu PP ne odgovara ovakva situacija, ali nažalost rješenje ovog problema nije u domeni PP Medvednica.

Dražen Lovreček i Damir Lasić smatraju da bi bilo dobro krenuti u zakonsku zaštitu planinarskih puteva i to nastojali potkrijepiti razlozima: ograničiti nezakonito korištenje planinarskih oznaka, proglašenje prolazaka javnim dobrom, procedurama bi se rješavala pitanja vlasništva zemljišta, osigurala bi se sredstva, ali i utvrdile odgovornosti za stanje na terenu i sl.

Jedan dio sudionika pitao je kada se planira temeljni tečaj za markaciste u Zagrebu. Na molbu za izjašnjavanjem dizanjem ruke 12 društava je iskazalo interes. Ako se tome dodaju društva koja nemaju markaciste i nisu poslali predstavnike na sastanak može se zaključiti da bi se mogao očekivati dovoljan broj tečajaca. Prethodni tečaj u Zagrebu održan je pred svega 17 mjeseci, pa će Komisija razmotriti mogućnost organiziranja tečaja u što skorijem roku.

Iz uvodnih izlaganja i rasprave mogu se izvući slijedeći zaključci:

1. Dobro je povremeno okupiti predstavnike planinarskih društava radi dogovora o zajedničkoj tematici, pa se predlaže se da to bude redovita praksa;

2. Radi dogovora o konkretnim detaljima vezanim uz stanje pojedinih planinarskih staza bilo bi dobro okupiti posebno održavatelje puteva Medvednice i Samoborskog+Žumberačkog gorja;

3. Prilika je da se dogovore promjene u održavanju pojedinih planinarskih staza među društvima. Putevi moraju biti dobro označeni i prokrčeni kako bi se planinari i ostali ljubitelji prirode mogli nesmetano kretati. Bitno je da se prihvate novi standardi kojima se obilježavaju staze (važno je naznačiti broj puta iz Registra) posebno na svim križanjima, kako bi se povećala sigurnost planinara i olakšale akcije potrage i spašavanja;

4. U tim dogovorima valjalo bi razmotriti mogućnost zajedničkog nastupa prema mogućim izvorima financiranja iz proračuna Grada Zagreba, Zagrebačke županije, Turističkih zajednica, PP. Ako se procijeni korisnim moglo bi se pristupiti formiranju Planinarskog saveza Zagrebačke županije, koji bi ubuduće koordinirao aktivnosti na području Samoborskog i Žumberačkog gorja;

5. Očekuje se od JU PP i HŠ da intezivnije kontroliraju način eksploatacije šuma na svom području kako bi se izbjegle nepotrebne devastacije dragocjenog prostora;

6. Pokušati će se razmotriti inicijativa zakonske regulative za legalno korištenje planinarskih puteva uključujući i propisani način uređenja i označavanja, bez obzira što pred više godina slična inicijativa nije urodila plodom;

7. Na zahtjev nekolicine sudionika, dostavlja se prezentacija koja je Komisiji služila kao podsjetnik za sastanak, a zapaženo je i da su pojedinci mobitelima fotografirali pojedine ekrane.

Na kraju sastanka Pročelnica Komisije je posebno zahvalila dekanu Fakulteta prometnih znanosti na ustupljenom prostoru i uvjetima za kvalitetan rad, svima koji su došli na sastanak, osobito onima koji su svojim komentarima nastojali unaprijediti našu djelatnost.

Zabilježio Boris Bjedov

Dobro održavan planinarski put pruža udobnost i veću sigurnost za sve korisnike!