22. Međunarodna škola krša „klasični krš“ – Mikroorganizmi u kršu, Postojna, 16.-20.6.2014.
utorak, 24.06.2014.
Dalibor Paar, KS HPS, SO PDS Velebit
Radi se o tradicionalnom skupu kojeg jednom godišnje organizira Institut za istraživanje krša Slovenske akademije znanosti i umjetnosti. Ovogodišnji skup je okupio stotinjak eksperata za mikroorganizme u kršu te drugih stručnjaka za krš iz 23 zemlje. Na skupu su iz članica KS HPS sudjelovali Dalibor Paar, Vinka Dubovečak i Najla Kajtezović. U radu skupa sudjeluju članovi Međunarodne speleološke unije koja ima sjedište u Postojni te su osim sudjelovanja na skupu ostvareni kontakti i dogovori o speleološkoj suradnji.
Razvoj molekularne biologije i napredak u prirodnim znanostima od devedesetih godina prošlog stoljeća rezultirao je povećanim brojem studija mikroorganizama i njihovih interakcija s krškim podzemljem. Radi se o složenim ekosustavima koji su razvijeni u podzemlju bez svjetlosti te su bazirani na energiji i nutrijentima koje mikrobi stvaraju kroz kemosintetičke reakcije. Mikroorganizmi su u špiljama uključeni u geološke, hidrološke i ekološke procese te je njihovo proučavanje potrebno u svrhu razumijevanja krša u cjelini. Veći dio mikroba u podzemlje je ušao prirodnim putovima, a neki su unošeni ljudskom aktivnošću, što je od posebnog značaja za turistički uređene špilje gdje dolazi do formiranja biofilmova. Mikroorganizmi mogu biti indikatori kakvoće vode i organskih zagađenja. Interakcija između mikroba i više razvijenih organizama tek treba biti istražena.
Od prezentacija vezanih uz rezultate istraživanja na području Hrvatske i BiH možemo izdvojiti sljedeće:
N.Kajtezović, R.Matoničkin Kepčija: Active and cryptic biodiversity of protozoa in underground habitats
D.Paar, D.Bakšić, N.Buzjak, I.Lučić: The role of environmental factors on the cave biodiversity in Dinaric karst: an example of Vjetrenica cave
V.Dubovečak, N.Buzjak, D.Paar: Cave microclimate in the entrance part oft he ice cave Ledena jama in Lomska duliba (Velebit Mt., Croatia)
M.Surić, N.Buzjak, R.Lončarić, N.Lončar: Characterization of the cave environments for palaeoclimate studies – from Dugi otok Island to Velebit Mt. (Croatia)
Predstavljena su istraživanja mikroorganizama u špiljama na području Francuske, Češke, SAD, Slovačke, Austrije, Italije, Njemačke, Belgije, Španjolske, Rusije, Srbije, Hrvatske i Slovenije. Na temelju rezultata prezentiranih na skupu može se zaključiti da mikroorganizmi čine važan dio bioraznolikosti špilja, a u pojedinim slučajevima imaju utjecaj na procese speleogeneze.
Najla Kajtezović je u svome predavanju istaknula da su podzemna staništa u kršu idealni okoliš za proučavanje aktivnih i kriptičkih aspekata bioraznolikosti protozoa, mikroorganizama čiji su deseci vrsta ustanovljeni tijekom tri godine istraživanja na području Dinarskog krša.
Dalibor Paar je u predavanju o okolišnim faktorima koji utječu na bioraznolikost špilja postavio pitanje zašto neke od špilja Dinarskog krša imaju izuzetno veliku bioraznolikost za razliku od tisuća drugih špilja koje imaju slične geološke, hidrološke i vanjske klimatske uvjete. Na temelju istraživanja koja su proveli D.Bakšić, N.Buzjak i I.Lučić u špilji Vjetrenici (Ravno, BiH) predložen je indeks raznolikosti špiljskog ekosustava koji uz regionalnu funkciju koja uključuje klimu, hidrologiju, geologiju i energijski ulaz u špilju te dvije dodatne ovisnosti – špiljsku klimatsku funkciju i špiljsku hidrološku funkciju koje odražavajući specifičnosti dane špilje imaju važan utjecaj na bioraznolikost. Ovaj indeks može biti važan za procjenu moguće bioraznolikosti i prije biospeleoloških istraživanja koja često traju desetljećima do čak 170 godina u slučaju špilje Vjetrenice a koju je utvrđena jedna od najvećih bioraznolikosti u Dinarskom kršu.
Iduća, 23. Međunarodna škola krša održat će se od 15.-19.6.2015. s temom „Špilje – istraživanje i proučavanje“ uz obilježavanje 50. godišnjice Međunarodne speleološke unije.
Pregled tema škola krša u Postojni:
2015 – Caves – Exploration and Study; 2014 – Karst and Microoganisms; 2013 – Hypogene speleogenesis (between theory and reality…); 2012 – Karst Forms and Processes; 2010 – Dinaric Karst; 2009 – Cave climate; 2008 – Karst sediments; 2007 – Management of transboundary karst aquifers; 2006 – Sustainable management of natural and environmental resources on karst; 2005 – Karst in various rocks; 2004 – Dating of karst sediments; 2002 – Types of karst; 2003 – Karst terminology; 2001 – Contact karst; 2000 – Collapse dolines; 1999 – Roofles caves; 1998 – Alpine karst; 1996 – Shafts; 1997 – Cave systems; 1995 – Dolines; 1994 – Poljes; 1993 – Classical karst