Nova vrsta službenih planinarskih putova?

četvrtak, 07.07.2011.

Početkom 2010. Hrvoje Zrnčić predložio je Komisiji za planinarske putove HPS-a svoju ideju, tada staru oko godinu dana, o novoj vrsti službenih planinarskih putova. Zajedničko tim novopredloženim i klasičnim službenim planinarskim putovima je redovito održavanje, prije svega njihove prohodnosti. Ono što te putove razlikuje su oznake. Klasični službeni putovi su označeni bojom na terenu i to crvenom i bijelom. Oznake (markacije) postavljaju se na kamenju, stablima, stupovima, tablama i sl. Nova vrsta službenih planinarskih putova trebala bi biti označena samo i jedino elektroničkim oznakama uz pomoć GPS uređaja uz pomoć kojih bi se i obilazili.

Obilazak takvih putova moguć je i ako nećemo koristiti GPS uređaj. Tada moramo imati klasični kompas, papirnati zemljovid s ucrtanim putom i eventualno tekstualni opis puta, dakle, sve ono što može biti i u GPS uređaju. Samo po sebi je jasno da su u GPS uređaju tehnološki novije inačice kompasa, zemljovida i opisa. Kompas je utemeljen na satelitskoj navigaciji, zemljovid je elektronički, a opis puta može biti izražen slikom i/ili zvukom (govorom) već prema potrebi.

Dok klasični službeni planinarski put može biti označen i elektronički (što Komisija sustavno radi), novi službeni planinarski put ne može biti označen klasično jer tada gubi temeljno svojstvo po kojem je drukčiji od klasičnog. Dakle ostaje samo molba planinarima da elektronički označene planinarske putove ne označuju klasičnim crvenim i bijelim oznakama jer bi se planinarenjem po elektronički označenim planinarskim putovima unio dašak avanturizma u naše živote kao suprotnost uvjerenjima o sigurnosti i udobnosti doma možda krijući iza svega odmak od brzog i dosadnog života, odmak od prolaznosti i svega što ona nosi sa sobom. Osim toga, sve je više ljudi koji se služe GPS uređajima, a ima i onih koji bi rado obišli put i na klasičan način uz kompas, zemljovid i opis. Ako se tome doda procjena da ima oko dvije tisuće klasičnih planinarskih putova i da bi novopredloženih planinarskih putova bilo svega pet-šest u sljedećih 5 do 10 godina, ne vidi se prepreka za prihvaćanje ove novice.

Rasprava na Komisiji za planinarske putove ukazala je na mnoge prednosti takvih putova (ako smo u nevolji – GPS uređaj daje kordinate koje HGSS-u omogućuju brzo pronalaženje mjesta nezgode ili nesreće (potraga se također oslanja na GPS uređaj pa tu dolazi do željene podudarnosti); sve se više ljudi služi GPS uređajima; ima još uvijek planinara koji bi rado hodali putovima uz pomoć kompasa, papirnatog zemljovida s ucrtanim putom i njegovim opisom; Hrvatska bi bila prva ili makar među prvima koja bi službeno imala takvu vrstu putova; nadzor HPS-a (Komisije za putove) nad takvom vrstom putova povećao bi sigurnost planinarenja s obzirom na slične putove koji se nenadzirani već odavno pojavljuju na internetskim stranicama; svi planinarski vodiči se obavezno uče služiti GPS uređajima tijekom školovanja pa mogu voditi skupine planinara na novopredloženu vrstu putova, ne moraju se održavati markacije; sintetskim bojama ne idemo u divljinu; jedna mala turistička ponuda više). Mane takvih putova su samo tehničke prirode (kvar GPS uređaja; istrošeni baterijski ulošci; manja odstupanja u točnosti navigacije). Sve te tehničke nedostatke može se nadomjestiti kompasom, papirnatim zemljovidom i opisom puta kao pričuvnim načinom.

Na kraju su se svi složili da je tehnološki napredak nezaustavljiv i da treba nešto suvislo poduzeti. Dogovorili smo se da se najprije izabere i elektronički označi jedan novi (do sada nepoznat i neoznačen) planinarski put. Sljedeći korak bi bilo postavljanje elektroničkih .gpx i .kml inačica puta na internetskim stranicam HPS-a koju bi bez naknade mogao preuzeti bilo tko tko želi obići odabrani, samo elektronički, označen put.

Ono na temelju čega će Komisija odlučiti da li će prijedlog i službeno prihvatiti i uvesti u proceduru za konačno prihvaćanje nove službene vrste planinarskih putova su iskustva ljudi koji će elektronički označen put obići. Zato molimo sve koji preuzmu e-tragove s internetskih stranica HPS-a i obiđu označeni put da se jave (elektroničkim pismom na adresu putovi@plsavez.hr ili pismeno na adresu HPS Komisija za planinarske putove, Kozarčeva 22, 10000 Zagreb) i da navedu svoja iskustva kako bi se što objektivnije moglo odlučivati o prihvaćanju ili neprihvaćanju spomenutog prijedloga.

Takvim putovima trebat će i ime dati. Radno ime je elektronički planinarski putovi, kraće e-planinarski putovi ili e-putovi. Očekuju se i vaši prijedlozi imena pa će Komisija odabrati jedan od prijedloga. No, s nekim od prijedloga trebalo je započeti.

Kao prvi planinarski put odabran je put u sklopu Ličke Plješivice, put koji vodi s Gubavčevog polja iz (jugoistočnog) zaselka Manojlovići na Pusto polje preko kojeg se dolazi na podmasiv Ličke Plješivice nazvan Veliki Bukovnik, preciznije na njegov najviši vrh – Orozovac (1399 m). S Orozovca odabrani put vodi istim putom natrag do ruba Pustog polja preko kojeg dalje vodi na vrh Lisac (1335 m). S Lisca put vodi do mjesta gdje put s Gubavčevog polja izbija na Pusto polje da bi se tim putem i vratili na polaznu točku. Cijeli je put prohodan, nema opasnih mjesta i može se obići laganim hodom za šest sati.

Elektronički trag započinje na cesti Udbina – Gračac i to na skretanju za mjesto Deringaj i nastavlja se dalje desetak kilometara sporednom, najvećim dijelom asfaltiranom cestom na istok do početne točke, tj. do spomenutog zaselka Manojlovići. Skretanje za Deringaj je oko 1200 m sjeverno od sjevernog izlaza iz Gračaca. U članku H. Zrnčića "Orozovac i Lisac" (Hrvatski planinar 2009, br. 12, str. 413-416) opisan je kompletan put.

Elektroničku snimku puta načinio je Darko Grundler. Samo najnužnije tehnički doradio Hrvoje Zrnčić. Snimke e-traga je moguće preuzeti u .gpx, .gdb, i .kml formatu. Napomena: Nakon preuzimanja zamijeniti nastavak naslova pojedine datoteke iz .doc u nastavak .gpx, .gdb odnosno .kml.

Vlasnik snimljenog traga ne traži nikakvu naknadu i ni na koji način nije odgovoran za uporabu traga niti za posljedice koje mogu proizaći iz njegove uporabe.

Komisija za planinarske putove i Hrvoje Zrnčić.