Hrvatski planinar - ožujak 2025.
03.03.2025.
Uskoro iz tiska je izlazi 941. svezak časopisa HRVATSKI PLANINAR za mjesec ožujak.
U razdoblju od 27.7. do 11.8.2013. na području Vršeljaka, Srednji Velebit održana je multidisciplinarna stručno-znanstvena speleološka ekspedicija. Organizatori ovogodišnje ekspedicije bili su SO PD Dubovac i SK Ursus spelaeus iz Karlovca pod pokroviteljstvom Parka prirode Velebit. Voditelj ekspedicije bio je Hrvoje Cvitanović, zamjenica voditelja Senka Mirić.
U radu ekspedicije je sudjelovalo 40-tak ljudi iz 10 speleoloških udruga: SO PD Dubovac – Karlovac, SK Ursus spelaeus – Karlovac, SK Samobor – Samobor, SD Karlovac-Karlovac, SO HPD Željezničar – Zagreb,SU Estavela – Kastav, SK Ozren Lukić- Zagreb, Breganja-Samobor, SO PK Sv. Mihovil – Šibenik, HBSD-Zagreb.
Na području Vršeljaka istraženo je 6 novih speleoloških objekata od kojih valja spomenuti špilju Vodena majka u kojoj je tehničkim penjanjem istraženo 84 m duljine i 26 m u visinu. Špilja završava sifonom. Na predzadnjoj vertikali (C4) pronađeni su tragovi medvjeđeg grebanja po sigovini. Najdublja novoistražena jama je Trojamica dubine 50m. Nastavljenja su istraživanja i u špilji Atili gdje je topografski snimljeno cca 150 m novih kanala te sada stvarna duljina špilje je 2252m a tlocrtna dužina 1933m. Perspektive daljnjih istraživanja su tehničko penjanje vertikala u plus te ronjenje u sifonima (tri ronjiva sifona). Najvažniji ovogodišnji rezultat u špilji Atili je kompletiranje topografskog nacrta te digitalizacija nacrta kao podloge za sva buduća istraživanja.
Osim na području Vršeljaka istraživalo se i u kotlini Klementa (1 ponor) i na rubnom području PP Velebit kod Velike Plane. U Velikoj Plani je istražena Marinčova špilja duljine 115 m, te je u suradnji sa Hrvatskim vodama-vodnogospodarskim odjelom za slivove Sjevernog Jadrana započeto sustavno istraživanje špilje Ričina. Suhi dio špilje je topografski snimljen do duljine preko 400 m. Započeto je i istraživanje potopljenog dijela te je u završnom sifonu speleoronioc Branko Jalžićzaronio do 18 m dubine i 100 m duljine gdje je istraživanje stalo zbog nedostatka sigurnosne niti. Sifon nastavlja dalje, a prosječna visina i širina su 4 x 4 m. Taj sifon biti će cilj daljih istraživanja špilje Ričina kao i teren iznad same špilje prema području Klemente i Vršeljaka.
Ovogodišnjom ekspedicijom zaokružena su dugogodišnja istraživanja područja Klemente i Vršeljaka te je teren iscrpljen za organizaciju višednevnih istraživanja. Na tom relativno malom području zabilježeno je preko 75 speleoloških objekata od kojih su dva dužine preko 2000 m a nekolicina ih je dublja od 200m.
Sustavnim istraživanjima pokazalo se da se radi o speleološki i sa znanstvenog aspekta izuzetno zanimljivom terenu. Daljne terenske aktivnosti nastavit će se u vikend akcijama te ciljanim istraživanjima a poseban trudposvetit će se obradi terenskih podataka, radu na zaštiti tog područja kroz publiciranje stručnih članaka i publikacija te znanstvenih radova.
Damir Basara, Hrvoje Cvitanović
Uskoro iz tiska je izlazi 941. svezak časopisa HRVATSKI PLANINAR za mjesec ožujak.
Na današnji dan prije točno 75 godina, 24. veljače 1950. održana je osnivačka skupština Gorske službe spašavanja. U istom prostoru održana je danas konferencija za medije na kojoj su govorili predsjednik HPS-a i gorski spašavatelj Darko Berljak te gorski spašavatelj i pročelnik HGSS-a Marko Andrić, čime je počelo obilježavanje 75. obljetnice Gorske službe spašavanja u Hrvatskoj.
Iz tiska je izašao novi broj časopisa HRVATSKI PLANINAR čiju naslovnicu krasi fotografija Snježane Plazonje vidika s Debelog brda na Mosoru.