Prije 75 godina osnovana je Gorska služba spašavanja u Hrvatskoj

ponedjeljak, 24.02.2025.

Prošle godine, 15. listopada, obilježena je 150. obljetnica osnivanja Hrvatskog planinskog družtva i te davne 1874. godine bili smo među prvih deset takvih društava na svijetu. Većinom su organizirana u alpskim državama – Austriji, Švicarskoj, Njemačkoj, Italiji, Francuskoj...

Kako bi unaprijedili planinarstvo i učinili ga sigurnijim, ta društva uskoro su postali nacionalni krovni planinarski savezi, počeli su uređivati putove i graditi domove u planinama, ali i osnivati svoje gorske službe spašavanja. Isto se dogodilo i kod nas, kada je trebalo i kada su se stvorili uvjeti u Hrvatskoj je osnovana Gorska služba spašavanja.

Neposredan povod za osnivanje bile su dvije nesreće hrvatskih alpinista. Prva se dogodila u ljeto 1948. na penjačkom pohodu zagrebačkih alpinista na Čvrsnici kada se padom u stijeni jedan od njih teško ozlijedio. Iako bez spašavalačkog iskustva i takve opreme, supenjači su ga prenijeli do prve zdravstvene ustanove gdje je uspješno izliječen.

Iduće se godine dogodila druga nesreća, ovaj put nažalost sa smrtnim ishodom na Durmitoru. Našim alpinistima trebalo je dva dana opasnih i mukotrpnih napora za izvlačenje pokojnika i transport tijela u dolinu. Ti događaji ubrzali su osnivanje GSS-a, i prije 75 godina, početkom 1950. u Planinarskom savezu Hrvatske sastao se inicijativni odbor od dužnosnika Saveza i najboljih alpinista.

Pripremljeni su svi potrebni dokumenti, prijedlog znaka i značke GSS-a i tri planinarska društva iz Zagreba (Zagreb-Matica, Željezničar i Velebit) pozvana su na Osnivačku skupštinu Gorske službe spašavanja. Održana je na današnji dan, 24. veljače 1950. u tadašnjem Državnom osiguravajućem zavodu u Zagrebu, u Masarykovoj 1.

Poznati alpinist Edvin Rakoš u ime PSH-a podnio je prijedlog i između ostalog naveo: »Kao prvi osnovni zadatak GSS-a jeste sprečavanje, odnosno smanjenje broja nesreća. To će GSS postići djelovanjem svog članstva kao nastavnog kadra na svim tečajevima i školama koje organizira Savez ili pojedina društva (...) GSS treba održavati za svoje članstvo po jedan zimski i ljetni tečaj, u kojima će se članovi usavršavati u primjeni najmodernijih tehničkih sredstava za spašavanje. (...) Daljnji zadatak GSS je čuvanje gorske flore i faune. (...) Djelokrug rada GSS proteže se kroz čitavu državu. (…) Da netko postane članom GSS mora biti svestran na polju planinarstva i alpinizma. Mora znati besprijekorno se orijentirati u planinama, odlično se skijati, baviti se penjanjem, proći sve zadane tečajeve i položiti ispit za gorskog spašavatelja. (...) Planinarski savez Hrvatske sa GSS-om dobit će jaku podršku u ostvarenju svojih ciljeva u daljnjem razvoju planinarstva i alpinizma. U djelovanju Gorske službe spašavanja njegovat ćemo drugarstvo, ljubav prema domovini, spremnost, odvažnost, snalažljivost, otpornost i izdržljivost.“

Ove 75 godina stare postavke govore o motivaciji, temeljima i principima na kojima je GSS osnovan i po kojima još i danas uglavnom djeluje. Tog dana donesen je i plan rada za 1950. U njemu se spominje da treba organizirati određene obavještajne točke GSS-a: u Marasovićima kod Velike Paklenice i Bjelskom ispod Kleka, zbog sve većeg broja penjača u stijenama Velike Paklenice i Kleka. Te godine u Gorsku službu spašavanja primljeno je desetak članova i počelo se s osnivanjem momčadi GSS-a u planinarskim društvima PSH-a, a u prve tri godine obavljeno je i zabilježeno pedesetak intervencija i akcija spašavanja u hrvatskim planinama.

Od 1956. napušta se organizacija spašavateljskih momčadi u planinarskim društvima i prelazi na osnivanje stanica po gradovima u Hrvatskoj, a takav ustroj postoji i danas. GSS, iako organiziran kao služba za planinare, obavljao je akcije spašavanja i izvan tih okvira te sa svojom opremom i tehnikom pomagao i u slučajevima prirodnih katastrofa, npr. za vrijeme poplave u Zagrebu 1964. i poslije potresa u Banja Luci 1969.

GSS je kao stručna komisija Hrvatskog planinarskog saveza djelovao 51 godinu, a 2001. registriran je kao udruga s desetak javnih ovlasti, a 2006. donesen je Zakon o HGSS-u.

HGSS i sve stanice HGSS-a i dalje su statutarno članice HPS-a. U razdoblju od 75 godina naša Gorska služba spašavanja obavila je na tisuće akcija spašavanja, a kroz Službu su prošle stotine članova koji su svojim marljivim volonterskim radom, uz mnoga odricanja, ali s puno volje i motivacije izgradili ono što je danas.

Taj 24. veljače 1950. bio je petak, skupština je trajala od pola devet do pola jedanaest navečer, sve do detalja opisano je u zapisniku. Još jednom sjetimo se imena četvorice osnivača i prvih članova Komisije za GSS PSH-a, svi odreda bili su tada najbolji alpinisti i instruktori: Edvin Rakoš, bio je i prvi pročelnik GSS-a (do danas ih je bilo šesnaest), Zvone Blažina i Ninoslav Kućan iz Zagreba te Riječanin Ivo Gropuzzo.

O značaju tog događaja prije 75 godina govori i spomen ploča postavljena na pročelju zgrade u Masarykovoj 1 u Zagrebu.

Danas, 24. veljače 2025., u istom prostoru održana je konferencija za medije na kojoj su govorili predsjednik HPS-a i gorski spašavatelj Darko Berljak te gorski spašavatelj i pročelnik HGSS-a Marko Andrić, čime je počelo obilježavanje 75. obljetnice Gorske službe spašavanja u Hrvatskoj, a tijekom godine bit će organiziran niz prigodnih događanja.