|
Dragojla (Karolina) Jarnević rodila se u Karlovcu 4. 1. 1812., gdje je i umrla 12. 3. 1875. godine. Lina, kako su je zvali u obitelji, živjela je po svojim pravilima, posvetila se posebno borbi za ženska prava, a bila je i učiteljica što joj je omogućilo isticanje boljeg obrazovanja djevojčica. Željna izazova i novih avantura, boravila je i radila u mnogim europskim gradovima. Nikad se nije udavala, aktivno je zagovarala ilirski pokret no svakako je svoju ljubav pružala i prirodnim ljepotama. Kroz život je doživljavala razne pustolovine, a sve ih je dokumentirala kroz svoj osobni dnevnik…od razbojništva u Lici do nagovaranja poznanika na uspon kroz stijenu Okića u Samoborskom gorju. Iz nekog razloga u to doba kada nije postojala moderna alpinistička oprema nije mogla među muškima naći istomišljenika koji bi ju pratio u njenoj vratolomiji.
Ipak je u tome uspjela u rujnu 1843. godine kada se u pratnji nekadašnjeg vojnika iz Karlovca kojemu su vratolomije bila poznanica, neumorno i ogromne volje i želje, skliskim i razvaljenim putem gdje je svaki njen bosonogi korak bio na granici smrtonosnog pada, kao mačka dovukla na vrh i time ostavila trag u povijesti.
Krenula je iz Karlovca znajući da je mjesto Okić u to vrijeme bilo udaljeno pet sati vožnje i da je tamo na vrhu neka stara razvalina. Njen uspon je, prema starim vjerskim i narodnim običajem okićkog kraja, smješten u vrijeme proštenja na Malu Gospu. Najvjerojatnije je uspon počela šumskim kolnikom iz Popova Dola (danas Novo Selo Okićko) do pod Okić s južne strane. Do vrha stazu nisu tražili jer je nije ni bilo te su, po svemu sudeći, krenuli s podnožja južne okićke strmine od kamenitog potoka Okićnice ravno prema gore između srednjeg i istočnog stjenovitog rebra. U donjem dijelu su se penjali kroz obrasli kamenjar, a u gornjem između stijena čiji su procijep svladali pomoću oborenog debla i preko kamenjara zasutog kamenjem sa zida. Nakon opasnog i tada suludog uspona uživali su u pogledu koji se pružao u daljinu. Kao strastven ljubitelj prirode posebno se trudila upoznati domovinu koja joj je bila vječna ljubav.
Bosonoga alpinistica, kako su je kasnije zvali, bila je žena koja je izvela prvi penjački podvig u povijesti hrvatskog planinarstva usponom na Okić.
U Dragojlinu čast povodom tog uspona, jedna od staza koja vode na Okić je po njoj i dobila ime. Iz njenog opisa staze i današnje izvedbe može se zaključiti da to nije u potpunosti taj put kojim je Dragojla bosonoga kročila no „Dragojlina staza“ urezala je dubok trag u povijest hrvatskog planinarstva.
Izvor:
Hrvatski planinarski savez i Planinarsko društvo Opatija pozivaju sve zainteresirane planinare na Dane hrvatskih planinara, koji će se održati od 31. svibnja do 1. lipnja 2025. na Učki.
U godini obilježavanja 150. obljetnice organiziranog hrvatskog planinarstva sve nas je obradovao i zadivio poduhvat zagrebačkih alpinista i članova PDS Velebit, Lukasa Grbac-Lackovića i Brune Crljenića. Oni su krajem prošlog tjedna s jednim bivakom ispenjali jednu od najtežih i najizazovnijih sjevernih stijena i to onu u Eigeru u Bernskim Alpama u Švicarskoj.
U petak 4. travnja i subotu 5. travnja 2025. u Mozirskoj koči na Goltama održan je redovni godišnji susret vodstva Planinske zveze Slovenije i Hrvatskog planinarskog saveza. Ove godine susret je bio tematski posvećen razmjeni iskustava o planinarskom radu s djecom i mladima te upravljanju planinarskim objektima. Na sastanku se, uz to, razgovaralo i o zaštiti planinarske markacije, uređivanju planinarskih putova, o osiguranim putovima, o planinarskom školovanju, nacionalnim i europskim projektima te o pojavama koje nanose štetu organiziranom planinarstvu i izazovima u vezi s time.
Kozarčeva 22, 10000 Zagreb
hps@hps.hr
T: 01/48-23-624
T: 01/48-24-142
OIB 77156514497
IBAN HR4123600001101495742
Radno vrijeme Ureda HPS-a:
radnim danom 8-15 h
Član / Member of
HOO - Hrvatski olimpijski odbor
UIAA - International Climbing and
Mountaineering Federation
EUMA - European Mountaineering Association
ERA - European Hiking Federation
BMU - Balkan Mountaineering Union
