Nepoznato o poznatom: Premužićeva staza

nedjelja, 21.07.2024.

Prije nego što je 2009. godine u cijeloj svojoj dužini službeno zaštićena kao kulturno dobro od nacionalnog značaja, Premužićeva staza osmišljena je i građena kako bi ljepote ovog dijela surovog i nepristupačnog velebitskog krša učinila dostupnom ne samo ljubiteljima planina nego i turistima (onima bez iskustva i pretjerane kondicije) čime dobiva na posebnosti uzimajući u obzir da u vrijeme izgradnje na Velebitu niti na podvelebitskoj obali, praktički još nije bilo nikakvog turizma.

Ovom remek-djelu graditeljstva zahvalimo prvo njenim idejnim začetnicima, predsjedniku Hrvatskog planinarskog društva (HPD) dr. Ivanu Krajaču i inženjeru šumarstva Anti Premužiću. Oba su bila strastveni planinari i zaljubljenici u Velebit. Utjecajna je i važna pomoć Krajačeva jer je kao ministar trgovine i industrije za vrijeme Kraljevine Jugoslavije, uspio osigurati sredstva za početak radova. Onaj drugi bitan dio posla, projektiranja i građenja pripao je Anti Premužiću. Inače je Premužić podrijetlom Slavonac iz Slavonskog Kobaša.

Gradnja uzdužne planinarske staze započela je 1930. godine. Spomenimo da je financijska pomoć prispjela i od Direkcije šuma na Sušaku (Rijeka), Hrvatskog planinarskog društva kao i Kraljevske banske uprave Savske banovine. No unatoč pomoći tih aktera, financijska sredstava su polako nestala, a sama gradnja staze time i za čitavu sezonu zastala, ipak dovršena je u ljeto 1933. godine. Tada je završena i najteža dionica u dužini od 1,5 km od Čepuraša do Gromovače.

Ljudske ruke vične umijeću obrade kamena koje su gradile stazu njenim većim dijelom tehnikom suhozida bile su brojnih radnika i majstora iz Podgorja. U doba krize, 30-ih godina prošlost stoljeća, upravo je gradnja te staze predstavljala važan izvor prihoda brojnim podgorskim obiteljima. Istaknimo da se građa nije dovozila, već se upotrebljavao velebitski kamen uzet na mjestu gradnje. Na djelu koji prolazi travnjacima koji se ujedno ubrajaju u važan dio kulturne baštine, iste te ljudske ruke krčile su šume, a danas se upravo travnjaci ubrajaju u najugroženiji tip staništa.

Namjerno je građena da bude širine samo 1,20 m kako bi od samog početka bila nepristupačna vozilima. Izgrađene su serpentine, podzidi i mostovi izvedeni u suhozidu, ponegdje je usječena u stijenu ili izvedena preko malih vijadukata kako bi se izbjegla zavojitost i gubitak visine, a radi lakšeg prolaza staza je dijelom popločana lokalnim kamenom te su na nekim dijelovima izvedene stepenice. Ona ne izbjegava težak teren, nego ga svladava gotovo stalno na podjednakoj nadmorskoj visini od oko 1500 m, s najvećim nagibom od 12 % (osim stubišta podno Crikvene).

Staza je zamišljena da bez posebno teških uspona sve posjetitelje na vrlo jednostavan način vodi u surove i najkrševitije no i romantične dijelove sjevernog Velebita – Hajdučke i Rožanske kukove. Proteže se tako hrptom planine od Zavižana do Baških Oštarija u srednjem Velebitu i službene je dužine 57 km (u raznim izvorima spominju se dužine između 50 i 60 km). Nekoliko uspona sa staze vodi na neke od najljepših vrhunaca sjevernog i srednjeg Velebita – Gromovaču, Crikvenu, Šatorinu i druge.
Sa svojih 16 km prolazi kroz Nacionalni park „Sjeverni Velebit“, a na otprilike dva sata hoda od Zavižana nalazi se planinarsko sklonište Rossijeva koliba. U sklopu Nacionalnog parka Sjeverni Velebit nalazi se i njezina najviša točka (1.620 m) dok se ona najniža (920 m) na njenom kraju, nalazi na Baškim Oštarijama u sklopu Parka prirode Velebit.

Nedvojbeno je najatraktivniji planinarski put u Hrvatskoj ostavljajući svakog prolaznika bez daha i brige dok se kreće ugodnim i sigurnim prolazom kroz najljepše predjele sjevernoga i srednjeg Velebita između Zavižana i Baških Oštarija. Staza prolazi kroz teško prohodan krševit splet Rožanskih kukova, a na mnogim mjestima omogućava impresivne vidike prema moru i poglede na slikovite vrtače i škrape te brojne kamenite i klekovinom obrasle vrhove.
Kiše su s vremenom na mnogim mjestima isprale sitni drobljenac, a ponegdje nanijele zemlju na kojoj je niklo bilje i tako stazu suzilo na nogostup, no i dalje je u cijelosti prohodna i sigurna. Na najopasnijem mjestu, iznad duboke ponikve podno Pasarićeva kuka, nekoliko se puta odronila, ali ju je ispred HPS-a uvijek popravljao legendarni zavižanski domaćin Dražen Vukušić. Pojedine su dionice u međuvremenu pretvorene u cestu (2,5 km podno Zavižana i 3 km prije Baških Oštarija).

Na stazi se osim Rossijevog skloništa, nalazi i planinarski dom Zavižan, planinarska kuća Alan i planinarsko sklonište Skorpovac.

Obilježena je standardnim planinarskim markacijama i cijelom je dužinom pristupačna i lako prohodna te se o njoj brinu planinarska društva iz svih dijelova Hrvatske kroz pojedine dionice kao i javne ustanove Nacionalni park Sjeverni Velebit i Park prirode Velebit. U ljeto 2022., pod vodstvom Javne ustanove NP Sjeverni Velebit, započeta je građevinska sanacija najoštećenijih i najizloženijih dijelova staze obzirom da postavljanjem ploča s informativnim i poučnim tekstovima od strane NP može služiti i kao poučna staza.

Hrvatski planinarski savez je 2005. podnio prijedlog za proglašenje Premužićeve staze spomenikom kulture, uz odgovarajuće obrazloženje, Ministarstvu kulture, koje je nakon provedenog postupka ocjene prijedloga Stazu 2009. uvrstilo u Registar kulturnih dobara od nacionalnog značaja. Utvrđeno je da Premužićeva staza na Velebitu ima svojstvo kulturnog dobra u smislu članka 7. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara te se sukladno članku 12. stavak 4. istog Zakona određuje njihov upis u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske – Listu zaštićenih kulturnih dobara.

I razmislimo…danas bi izgradnja Premužićeve staze kroz Rožanske kukove bila protuzakonita jer su kukovi strogi prirodni rezervat, a u takvom je rezervatu prema Zakonu o zaštiti prirode zabranjeno bilo kakvo djelovanje ljudske ruke…upravo kroz kukove prosječen je najljepši dio staze, koja je službeno proglašena - kulturnom baštinom.

Izvor:
https://www.hps.hr/vijesti/19467/90-godina-premuziceve-staze-na-velebitu/
https://np-sjeverni-velebit.hr/www/hr/park/premuziceva-staza
https://underdreamskies.com/2021/06/06/premuziceva-staza-sve-sto-trebas-znati-prije-ovog-nezaboravnog-izleta/
Ž. Poljak: Premužićeva staza na Velebitu Senj. zb. 40, 715-729 (2013.)