Projekt Sigurna i održiva planinarska infrastruktura

petak, 21.06.2024.

Od samih početaka razvoja planinarstva u Hrvatskoj jedna od glavnih zadaća planinarske organizacije uvijek je bila skrb za planinarsku infrastrukturu – planinarske putove, domove, kuće, skloništa, vidikovce i druge objekte u planinama. Izgradnjom te ustrajnim obnavljanjem i održavanjem planinarskih putova i objekata hrvatski planinari u proteklih 150 godina organiziranog planinarstva omogućili su sigurno i ugodno kretanje i boravak u našim planinama. Prema podacima iz registara koje vode Komisija za planinarske putove HPS-a i Komisija za planinarske objekte HPS-a danas je u Hrvatskoj u funkciji više od 1700 registriranih planinarskih putova ukupne duljine preko 6000 kilometara, 44 planinarska doma, 75 planinarskih kuća i 44 planinarska skloništa.

O planinarskoj infrastrukturi u Hrvatskoj brinu se i njome upravljaju planinarske udruge članice HPS-a. Bitno obilježje svih oblika planinarske infrastrukture je potreba za kontinuiranim održavanjem jer su putovi i objekti u nepovoljnim planinskim uvjetima pojačano izloženi propadanju. Osim vremenskih okolnosti u zimsko doba, znatan izazov predstavlja i njihova udaljenost od urbanih središta i prometnica te od druge komunalne infrastrukture. Poseban su izazov održavanje i uređivanje planinarskih putova, o kojima se desetljećima redovito skrbe planinari koji se osposobljavaju na tečajevima za markaciste HPS-a. Imajući u vidu da je funkcionalna infrastruktura važan preduvjet za sigurnost planinarenja HPS i planinarske udruge neprekidno ulažu napore i sredstva u održavanje i unaprjeđenje infrastrukture. Od 2022. ulaganja su znatno povećana i osnažena projektom „Sigurna i održiva planinarska infrastruktura“ koji se provodi uz sufinanciranje sredstvima Ministarstva turizma i sporta.

HPS je tijekom prvih mjeseci ove godine prema iskazanim potrebama i uvjetima ugovora pribavio i organizirao dostavu potrebnog materijala, alata i pribora svim planinarskim udrugama. Aktivnosti na terenu tijekom proljeća bile su vrlo intenzivne, sa ciljem da se iskoriste pogodni vremenski uvjeti i da se prije kraja provedbe projekta u kolovozu 2024. uspješno izvrše svi potrebni radovi. Planirani radovi na planinarskim putovima i planinarskim objektima odvijaju se prema planiranoj dinamici uz velik angažman više stotina markacista i drugih članova u planinarskim društvima i klubovima. Uz obnovu markacija na gotovo 900 kilometara planinarskih putova, u hrvatskim planinama bit će do završetka projekta postavljeno i više od 600 novih putokaznih ploča. U tijeku su i radovi na pripremi nove planinarske obilaznice Dinara, koja će biti otvorena povodom 150. obljetnice organiziranog planinarstva u Hrvatskoj. Dovršava se i računalna aplikacija koja će pojednostavniti izvješćivanje i praćenje aktivnosti uređenja planinarskih putova. Na tečajevima za markaciste od rujna 2023. osposbljeno je ukupno 219 novih markacista, čime su dodatno osnaženi kapaciteti planinarskih udruga za skrb o planinarskim putovima.

Ulaganja u planinarsku infrastrukturu ostvaruju se na temelju Sporazuma o dugoročnoj suradnji na razvoju i održavanju planinarske infrastrukture u funkciji turizma, sklopljenog 2022. između Ministarstva turizma i sporta i HPS-a. Uz to, uvažavajući obrazložene potrebe i iskazane prijedloge HPS-a Ministarstvo turizma i sporta osiguralo je u državnom proračunu potrebna sredstva za poboljšanja planinarskih putova i objekata kao dijela javne turističke infrastrukture. U obnovu i održavanje registrirane planinarske infrastrukture – planinarske putove, objekte i prateće sadržaje koji se koriste u funkciji turizma Ministarstvo turizma i sporta u dvije godine uložilo je ukupno 826.894,67 eura, a u projekciji državnog proračuna za 2025. godinu predviđeno je za te namjene još 400.000 eura. Tijekom prošle godine na taj način uređeno je više od 1700 kilometara planinarskih putova te su izvršeni potrebni radovi na 24 planinarska objekta, a potpora Ministarstva turizma i sporta nastavila se u ovoj godini provedbom novoga projekta u kojemu se uređuje daljnjih 900 kilometara planinarskih putova i još 12 planinarskih skloništa i domova. Preduvjeti za sufinanciranje su kvalitetno priređena projektna dokumentacija, uredna provedba svih planiranih i odobrenih aktivnosti, namjensko korištenje sredstava i transparentno izvješćivanje. HPS aktivno brine o svemu tome te pozivamo i planinarske udruge da svoje zadaće također izvršavaju na takav način.

Vrijedi se podsjetiti da su sklapanju sporazuma i ugovora prethodile brojne aktivnosti bez kojih ne bi bilo ni uporišta za tu vrstu potpore. Prije svega, treba imati u vidu da je HPS još prije više desetljeća uspostavio i od tada redovito dopunjava i ažurira registre planinarskih putova, obilaznica i objekata, koji sadrže brojne vrijedne podatke o rasporedu i stanju planinarske infrastrukture. Programsku osnovu za provođenje aktivnosti HPS-a na uređenju infrastrukture čine i brojni programski i analitički dokumenti usvojeni odlukama Skupštine i Izvršnog odbora HPS-a u proteklim godinama: Strategija razvoja hrvatskog planinarstva (2015.), Program rada Hrvatskog planinarskog saveza (2019. i 2023.), Usporedna analiza razvijenosti planinarske infrastrukture (2020.), Knjiga standarda signalizacije na planinarskim putovima (2020.), analiza »Status, izazovi i perspektive upravljanja planinarskim domovima, kućama i skloništima u hrvatskim planinama« (2021.) i Operativni program upravljanja planinarskom infrastrukturom (2022.).

Djelovanjem HPS-a prema nadležnim ministarstvima uređene su u proteklim godinama u javnim aktimajedinstvene nadležnosti i zadaće HPS-a i planinarskim udrugama za organiziranu skrb o planinarskim putovima. Planinarska infrastruktura i nadležnosti HPS-a definirane su Pravilnikom o jedinstvenom vizualnom identitetu zaštićenih područja u Republici Hrvatskoj (NN, br. 81/2020) i Pravilnikom o javnoj turističkoj infrastrukturi (NN, br. 136/2021). Donošenjem Zakona o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasništvu Rpeublike Hrvatske 2023. dodatno su definirani svrha, način korištenja te investicijska i tekuća ulaganja u planinarske objekte koji se nalaze na zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske, uključujući određena jamstva i uvjete koje je u pripremi zakonskoga teksta izborio HPS. Potreba za organiziranim i održivim upravljanjem planinarskom infrastrukturom iskazana je također u Strategiji razvoja održivog turizma do 2030. godine, najvažnijem strateškom dokumentu hrvatskog turizma. Uporište za uređenje planinarske infrastrukture također je i krovna Nacionalna razvojna strategija do 2030. godine. U Strategiji je posebno istaknuta važnost unaprjeđenja zdravog i aktivnog života građana sportom i rekreacijom, a u vezi s time izričito se navodi nužnost promidžbe i ulaganja u planinarske sadržaje i infrastrukturu: »S ciljem poticanja zdravog i aktivnog života promovirat će se biciklistički i planinarski sadržaji i povezana infrastruktura te će se ulagati u njih.«. Značajno je istaknuti i da je u pripremi Sporazuma i ugovaranja potpore za uređenje planinarske infrastrukture Ministarstvo turizma i sporta bilo pribavilo mišljenje i suglasnost Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske, kojom je odobreno izravno ugovaranje poslova na uređenju planinarske infrastrukture s HPS-om kao jedinom stručnom udrugom koja na nacionalnoj razini ima organizacijske kapacitete, razrađene standarde i stručna znanja potrebna za uređenje planinarske infrastrukture.

Planinarska infrastruktura ima osobitu vrijednost za članove naše udruge, ali i za mnogo širi krug posjetitelja koji dolaze u planine radi zdravlja i rekreacije, uključujući i sve veći broj izletnika i turista iz Hrvatske i inozemstva. Zastupajući interes planinarskih udruga i njihova članstva, HPS se s ministarstvom nadležnim za zaštitu okoliša i javnim ustanovama angažirao i na oživotvorenju ulaganja u rekonstrukciju nekih od najznačajnijih planinarskih objekata u zaštićenim planinskim područjima, za što je uz potporu Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost izrađena potrebna projektna dokumentacija. Prema javno objavljenim informacijama iz ministarstva nadležnog za zaštitu okoliša tijekom proljeća odobrene su cjelovita rekonstrukcija planinarskog doma Žitnica na Japetiću, Schlosserovog doma na Risnjaku i Gojtanovog doma na Visočici na Velebitu, a očekuje se uskoro i odobrenje projekata obnove planinarskog doma Zavižan na Velebitu i doma na Snježniku.

Naposlijetku, podsjetimo da Hrvatski planinarski savez također redovito ulaže i vlastita sredstva u obnovu i uređenje planinarske infrastrukture. U proteklih 25 godina na taj je način HPS iz vlastitih sredstava podupro više od 250 pojedinačnih projekata obnove, uređenja i opremanja planinarskih objekata. Ove godine su za te namjene odobrena ulaganja vlastitih sredstava u iznosu od ukupno 40.000,00 eura.

Kao i protekle godine, tijekom ljeta prikupljat će se informacije o izvedenim radovima i realizaciji aktivnosti. Udruge uključene u provedbu projekta bit će o tome podrobnije informirane putem službene elektroničke pošte.

Hvala svima koji na koji način pridonose unaprjeđenju planinarske infrastrukture. Ujedno pozivamo sve članove da svojim angažmanom i dalje pridonose uspješnom ostvarenju potrebnih aktivnosti kojima je cilj sigurna i održiva planinarska infrastruktura.