Nepoznato o poznatom: Stipe Božić
ponedjeljak, 13.05.2024.
Osim obilježavanja 150 godina od organiziranog planinarstva u Hrvatskoj u ovoj 2024 godini obilježava se 45 i 35 godina od uspona prvog Hrvata na najviši vrh na svijetu. I to istog Hrvata koji je titulu "prvi i jedini Hrvat koji se popeo na krov svijeta" nosio dugi niz godina. Naravno, radi se o našem proslavljenom alpinistu Stipi Božiću.
Nakon uspješnog uspona na Noshaq u Afganistanu 1975. godine svim alpinističkim odsjecima u SFRJ-u je poslan poziv za sudjelovanje u ekspediciji “Everest”. Nakon stroge selekcije i napornih priprema u proljeće 1979. g. 24 izabrana kandidata, među kojima se našao se i član HPD-a Mosor Stipe Božić, krenula su na prvu jugoslavensku ekspediciju na najviši vrh svijeta. Vođa ekspedicije je bio Tone Škarja, a njen cilj, osim uspona na najviši vrh svijeta, bio je ispenjati i novi smjer po dugom, tehnički iznimno zahtjevnom i snažnim vjetrovima izloženom zapadnom grebenu koji je nakon brojnih pokušaja i nesreća raznih ekspedicija stekao epitet “himalajskog problema br. 1”. Ekspedicija je imala oko 18 tona opreme koju je punih 19 dana nosilo 750 lokalnih nosača sve do baznog logora na ledenjaku Thumbu (5350 m), gdje su se konačno svi okupili zadnji dan u ožujku. Nakon mjesec dana aklimatizacije i postavljanja visinskih logora prvu navezu koja je pokušala odraditi završni uspon na vrh činili su Viki Grošelj i Marjan Manfreda, ali su se morali vratiti s 8300 m jer su izgubili puno vremena tražeći put, te zbog oštećenja na jednom od ventila boce s kisikom i ozeblina koje je Manfreda zadobio kad je skinuo rukavice da bi se popeo preko okomite granitne ploče na čijem je vrhu objesio uže. Ali time su uvelike omogućili ostalim navezama da lakše izađu na vrh. Dva dana kasnije naveza koju su činili Dušan Podbevšek i Roman Robas je također pokušala uspon na vrh, ali zbog nedostatka vremena su također odustali na 8300 m. Sutradan 13.05.1979. g. na vrh po snažnom vjetru i pri temperaturi zraka od -35°C krenula je naveza koju su činila braća Andrej i Marko Štremfelj, te Nejc Zaplotnik. Marko je ubrzo odustao zbog oštećenja ventila na boci s kisikom, a Andrej Štremfelj i Nejc Zaplotnik su se kao 84. i 85. čovjek po redu popeli na vrh svijeta.
Iako na početku ekspedicije nije bio u prvom planu za završni uspon, Stipe je izvrsno podnio sve aklimatizacijske cikluse i nakon 40 dana mu se ukazala prilika za osvajanje vrha. U navezi sa Stanetom Belakom i Šerpom Ang Phuom 15.05.1979. g. uz nadljudske napore i zaleđenu masku za kisik Stipe Božić je kao 87. čovjek na svijetu stupio na vrh najviše planine. Nakon uspjeha krenuo je silazak, a zbog oluje, vjetra koji je puhao brzinom od 150 km/h, te temperatura koja se spustila na -40°C nisu uspjeli sići do Logora 4 i morali su zanoćiti na otvorenom na visini od 8400 m što je bio i najviši bivak ikad kojeg je čovjek preživio bez šatora i vreće za spavanje. Z adnja naveza koja je čekala trenutak polaska na vrh, Borut Bergant, Ivan Kotnik i Vanja Matijevec, ih je krenula potražiti i našli su ih u stanju da se mogu sami spustiti s planine, ali se pred sam kraj silaska dogodila tragedija- Šerpa Ang Phu se poskliznuo i poginuo nakon pada na 1800 m niži ledenjak Rongbuk. Iako su bili predviđeni i daljnji usponi, ekspedicija je prekinuta nakon Ang Phuove pogibije, 21.05.1979.g. je napušten bazni logor, a 08.06.1979. g. sudionici ove povijesne ekspedicije vratili su se u domovinu.
Ekspedicija na Mount Everest i uspješan uspon prvenstvenim smjerom uvrstili su dotad malo poznatog Stipu Božića u red vodećih jugoslavenskih i svjetskih alpinista. Kamerom je snimao dijelove ekspedicije, uključujući i dolazak na vrh pa je ta ekspedicija uvelike odredila njegov daljnji životni put.
Deset godina kasnije, 1989. g., Viki Grošelj koji je na prvoj ekspediciji morao odustati od uspona na vrh zbog ozeblina i Stipe Božić priključili su se makedonskoj ekspediciji koja je pokušavala popeti na vrhove Lhotse i Mount Everest. Nakon uspješno odrađenih aklimatizacijskih uspona, uz Makedonca Dimitara Ilijevskog, prvog Makedonca na krovu svijeta, Viki, Stipe i dvojica Šerpa su 10.05.1989. g. stigli na vrh. To je bio drugi Božićev uspon na najviši vrh svijeta, a budući da je taj bio po drugom- južnom smjeru, postao je prvi Europljanin, nakon Reinholda Messnera, koji je do najviše točke planeta stigao iz dva smjera.
Sve o Stipinim avanturama možete čuti od njega samog na Festivalu knjiga i planina koji će se održati u Samoboru od 16. do 19. svibnja 2024.g. pa ga nemojte propustiti.
