Projekt Sigurna i održiva planinarska infrastruktura 2022. – 2023.

ponedjeljak, 21.08.2023.

Planinarsku infrastrukturu u Hrvatskoj danas čini razgranata mreža koju čini više od 6500 kilometara obilježenih planinarskih putova te 160 planinarskih domova, kuća i skloništa, o kojima se skrbe HPS i njegove 342 udruge članice.

Hrvatski planinarski savez (HPS) pripremio je u 2022., a u ovoj godini i ostvario, opsežan multidisciplinarni projekt kojemu je cilj uređenje i opremanje planinarskih putova i objekata. HPS je provedbom projekta »Sigurna i održiva planinarska infrastruktura« u proteklih godinu dana, u suradnji s Ministarstvom turizma i sporta (MINTS) i zahvaljujući angažmanu planinarskih udruga članica HPS-a, učinio važan iskorak na uređenju i opremanju planinarskih putova i objekata.

Podsjetimo, radi poboljšanja planinarskih putova i objekata, kao dijela javne turističke infrastrukture, HPS je pripremio i MINTS-u predložio projekt uređenja registrirane planinarske infrastrukture u Republici Hrvatskoj te u njemu iskazao potrebu za ulaganjima u njezinu obnovu i održavanje. Na temelju toga projekta i danih obrazloženja MINTS je dao svoju suglasnost i odobrio sredstva u visini od 3,230.000,00 kuna, odnosno 428.694,67 eura. Riječ je o namjenskim sredstvima iz Državnog proračuna Republike Hrvatske osiguranima na poziciji MINTS-a za obnovu i održavanje registrirane planinarske infrastrukture – planinarske putove, objekte i prateće sadržaje koji se koriste u funkciji turizma. Time je na državnoj razini osigurano ono što su planinarska društva godinama tražila – izravno financiranje obnove i održavanja planinarskih putova iz javnih izvora. Potreba za takvim javnim ulaganjem vrlo je logična jer planinarski putovi ne služe samo planinarima, kao nekad, nego sve više i drugim posjetiteljima, koji se ne skrbe o prohodnosti i sigurnosti putova u planinskim područjima, ali očekuju da to i dalje čine planinari.

Zbog potrebe za stabilnim i stalnim namjenskim ulaganjima u infrastrukturu, napravljen je i korak više te je dogovoren i model dugoročne suradnje na razvoju i održavanju planinarske infrastrukture. Naposljetku, 15. prosinca 2022. MINTS i HPS sklopili su Sporazum o dugoročnoj suradnji na razvoju i održavanju planinarske infrastrukture u funkciji turizma i Ugovor o provedbi projekta uređenja i opremanja planinarske infrastrukture. Sporazum i ugovor potpisali su ministrica turizma i sporta dr. sc. Nikolina Brnjac i predsjednik HPS-a Darko Berljak.

Treba istaknuti da su sklapanju Sporazuma i Ugovora prethodile brojne aktivnosti, koje se ne mogu pojedinačno nabrojiti, a bez kojih ne bi bilo ni osnove za tu vrstu potpore. Prije svega, treba imati u vidu da je HPS još prije više desetljeća uspostavio i od tada redovito dopunjava i ažurira registre planinarskih putova, obilaznica i objekata, koji sadrže brojne vrijedne podatke o rasporedu i stanju planinarske infrastrukture. Programsku osnovu za provođenje aktivnosti HPS-a na uređenju infrastrukture čine i brojni programski i analitički dokumenti usvojeni odlukama Skupštine i Izvršnog odbora HPS-a u proteklim godinama: Strategija razvoja hrvatskog planinarstva (2015.), Program rada Hrvatskog planinarskog saveza (2019. i 2023.), Usporedna analiza razvijenosti planinarske infrastrukture (2020.), Knjiga standarda signalizacije na planinarskim putovima (2020.), analiza »Status, izazovi i perspektive upravljanja planinarskim domovima, kućama i skloništima u hrvatskim planinama« (2021.) i Operativni program upravljanja planinarskom infrastrukturom (2022.).

Zahvaljujući zalaganju HPS-a u nadležnim ministarstvima, javnim aktima Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja (prije: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike) i MINTS-a uređene su u proteklim godinama jedinstvene nadležnosti i zadaće HPS-a za organiziranu skrb o planinarskim putovima. Planinarska infrastruktura i nadležnosti HPS-a definirane su Pravilnikom o jedinstvenom vizualnom identitetu zaštićenih područja u Republici Hrvatskoj (NN, br. 81/2020) i Pravilnikom o javnoj turističkoj infrastrukturi (NN, br. 136/2021). Potreba za organiziranim i održivim upravljanjem planinarskom infrastrukturom iskazana je također u Strategiji razvoja održivog turizma do 2030. godine, najvažnijem strateškom dokumentu hrvatskog turizma. Provedba aktivnosti uređenja planinarske infrastrukture usmjerena je na ostvarivanje svih četiriju strateških ciljeva Strategije: cjelogodišnjega i regionalno uravnoteženijega turizma; turizma uz očuvan okoliš, prostor i klimu; konkurentnog i inovativnog turizma te otpornog turizma.

Uporište za uređenje planinarske infrastrukture svakako je i krovna Nacionalna razvojna strategija do 2030. godine. U Strategiji je posebno istaknuta važnost unaprjeđenja zdravog i aktivnog života građana sportom i rekreacijom, a u vezi s time izričito se navodi nužnost promidžbe i ulaganja u planinarske sadržaje i infrastrukturu: »S ciljem poticanja zdravog i aktivnog života promovirat će se biciklistički i planinarski sadržaji i povezana infrastruktura te će se ulagati u njih.« (Nacionalna razvojna strategija do 2030. godine, str. 77).

Unatoč važnosti planinarskih putova i objekata te stalnom povećanju broja posjetitelja hrvatskih planina, u Hrvatskoj do 2022. nije bio uspostavljen stabilan, održiv i učinkovit model ulaganja javnih sredstava u planinarsku infrastrukturu. Upravo se zato HPS snažno angažirao da se u strateške dokumente i javne akte unesu odredbe u kojima se jasno prepoznaje potreba promoviranja planinarskih sadržaja i ulaganja u hrvatsku planinarsku infrastrukturu i koje su čvrsto uporište za njezino unaprjeđenje. Planinarima je dobro poznato da je djelatnost HPS-a i planinarskih udruga članica HPS-a izravno usmjerena ka potpori svim vrstama planinarskih sadržaja te stvaranju uvjeta za siguran i ugodan boravak u prirodi svih onih koji posjećuju planine radi zdravlja i rekreacije. Ta je vrsta ulaganja ujedno i oblik prijeko potrebne potpore održivom razvoju brdsko-planinskih područja. Te je činjenice MINTS smatrao kvalitetnom osnovom za potporu aktivnostima kojima planinarske udruge pridonose razvoju turizma i sporta u planinama. U pripremi Sporazuma i potpore za uređenje planinarske infrastrukture MINTS je pribavio mišljenje i suglasnost Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske.

Projekt uređenja i opremanja planinarske infrastrukture predstavljen je prvi put na sastanku održanom u subotu, 10. prosinca 2022., u sjedištu HPS-a. Na sastanku su sudjelovali članovi, povjerenici i suradnici komisija za planinarske putove i objekte te predsjednici i markacisti voditelji iz svih najvećih planinarskih udruga i udruga koje su najviše angažirane u obnovi i uređenju planinarske infrastrukture. I u mjesecima koji su slijedili održani su brojni radni sastanci u Uredu HPS-a, u planinarskim udrugama, na terenu, te sastanci u virtualnom okruženju, s pomoću elektroničkih računalnih aplikacija. Projekt uređenja planinarske infrastrukture predstavljen je u posebnoj točki na sjednici Skupštine HPS-a održanoj 21. svibnja 2023. u hotelu International u Zagrebu. Informacije o projektu više su puta predstavljene javnosti u časopisu Hrvatski planinar i na mrežnoj stranici HPS-a, kao i u obraćanjima dužnosnika HPS-a u javnim medijima i na raznim planinarskim skupovima.

Sve su planinarske udruge, čim je to bilo moguće, pozvane da iskažu svoje potrebe za nabavom građe, materijala, alata i pribora za uređenje planinarskih putova. Svoje je potrebe iskazalo 75 udruga, za 382 planinarska puta ukupne duljine nešto veće od 1707 kilometara. Prema podatcima iz Registra planinarskih putova, to su putovi ukupne duljine 606 sati i 45 minuta planinarskog hoda. Od HPS-a su zatražena 10.053 pojedinačna komada materijala, alata i pribora, od toga 1851 kist, 999 limenki boje (oko 750 litara), 909 putokaznih ploča, 550 putokaznih stupova te desetci kosilica, škara, mačeta, sjekira i drugih alata za rad na planinarskim putovima. Ukupna vrijednost zatraženih materijala, alata i pribora za rad na planinarskim putovima bila je 237.000 eura. Naručeni su i za 137.000 eura pribavljeni svi projektno prihvatljivi materijali, alati i pribor – ukupno 8934 pojedinačna komada materijala, alata i pribora. Sve navedeno distribuirano je od dobavljača odabranih postupkom javne nabave izravno planinarskim udrugama članicama HPS-a. Osim toga, za terenski rad na uređenju planinarskih putova osigurana su sredstva u ukupnom iznosu od 75.000 eura, koja se s računa HPS-a izravno isplaćuju neposrednim izvršiteljima radova (markacistima) na temelju izvješća planinarskih udruga i sklopljenih ugovora o djelu. Potrebe za ulaganjima u planinarske objekte iskazalo je 38 upravitelja za 41 objekt, od toga za 14 skloništa, 17 kuća i 10 domova. Ukupna vrijednost zatražene građe i materijala bila je 231.057,74 eura. U skladu s uvjetima projekta »Sigurna i održiva planinarska infrastruktura«, kao opravdani prihvaćeni su troškovi u iznosu od 100.992,28 eura. Uz navedena projektna sredstva, sam je HPS, kao i svake godine, u planinarske objekte uložio i znatna vlastita sredstva. Tijekom trajanja projekta, do 31. kolovoza 2023. uloženo je ukupno 70.579,52 eura vlastitih sredstava HPS-a. Tijekom provedbe projekta sklopljeno je oko 200 ugovora s dobavljačima i udrugama te izdano i obrađeno oko 600 ugovora s fizičkim osobama – markacistima.

Za provedbu aktivnosti HPS je otvorio radno mjesto stručnog tajnika za planinarsku infrastrukturu i provedbu projekata. Između 20 na natječaj prijavljenih kandidata izabran je Mladen Vrabec, koji je vrlo angažirano izvršavao svoje zadaće, intenzivno komunicirajući s predstavnicima MINTS-a, nadležnim komisijama HPS-a, povjerenicima za pojedina planinska područja, predstavnicima udruga, dobavljačima, izvođačima i mnogima drugima. Nezamjenjiv je i doprinos komisija za planinarske putove i za objekte, na čelu s Hrvojem Goldom (putovi) i Robertom Loherom (objekti). Prema preliminarnoj analizi podataka koji su do zadanog roka prikupljeni od planinarskih društava, u radovima uređenja planinarskih putova u okviru projekta »Sigurna i održiva planinarska infrastruktura« sudjelovalo je ukupno oko 600 osoba.

Planinarsku infrastrukturu u Hrvatskoj danas čini razgranata mreža koju čini više od 6500 kilometara obilježenih planinarskih putova te 160 planinarskih domova, kuća i skloništa, o kojima se skrbe HPS i njegove 342 udruge članice. Često ističemo važnu činjenicu da ta infrastruktura nema osobitu vrijednost samo za registrirane planinare – članove naše udruge, nego i za mnogo širi krug posjetitelja koji dolaze u planine radi zdravlja i rekreacije, uključujući i sve veći broj izletnika i turista iz Hrvatske i inozemstva. Zastupajući interes planinarskih udruga i njihova članstva, HPS kontinuirano na svim razinama ističe da je planinarska infrastruktura ujedno i izrazito važna javna infrastruktura. Važno je pritom imati u vidu da je većina planinarskih objekata vlasništvo Republike Hrvatske ili jedinica lokalne samouprave i da su markirani planinarski putovi svojevrstan nastavak javne prometne infrastrukture u planinskim područjima. Štoviše, budući da su mnoga planinska područja ujedno zaštićena kao nacionalni parkovi i parkovi prirode (Sjeverni Velebit, Paklenica, Risnjak, Velebit, Učka, Biokovo, Papuk, Medvednica, Žumberak i Samoborsko gorje, odnedavno i Dinara), planinarski putovi i objekti ujedno čine i ključnu posjetiteljsku infrastrukturu tih parkova. HPS se s javnim ustanovama angažirao i u oživotvorenju ulaganja u obnovu (rekonstrukciju) važnih planinarskih objekata, za što su osigurana sredstva Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (među ostalim: Zavižan, Risnjak, Snježnik, Japetić, Visočica, Careva kuća itd.). Na tom je polju otežavajuća okolnost što HPS nije vlasnik planinarskih objekata i ne može nastupati kao investitor, ishoditi projektnu dokumentaciju i građevinske dozvole, niti se javljati na natječaje. U svim objektima kojima je HPS vlasnik postoje valjani ugovori s upravljačima ili korisnicima i u te se objekte ulaže.

Na svim razinama HPS redovito ističe da je bitno obilježje svih oblika planinarske infrastrukture potreba za kontinuiranim održavanjem jer su putovi i objekti u nepovoljnim planinskim uvjetima pojačano izloženi propadanju. Osim vremenskih okolnosti u zimsko doba, znatan izazov predstavlja i njihova udaljenost od urbanih središta i prometnica te od druge komunalne infrastrukture. Poseban su izazov održavanje i uređivanje planinarskih putova, o kojima se desetljećima redovito skrbe planinarske udruge i planinari markacisti, najčešće vlastitim radom i vlastitim sredstvima. Planinarski putovi iziskuju redovito i sustavno održavanje i opremanje planinarskom signalizacijom, kako bi se omogućilo sigurno i ugodno kretanje svim njihovim korisnicima. Upravo zato, unatoč svim poteškoćama i izazovima, a imajući u vidu da je funkcionalna infrastruktura važan preduvjet za sigurnost planinarenja, HPS i planinarske udruge neprekidno ulažu napore i sredstva u održavanje i unaprjeđenje infrastrukture u hrvatskim planinama. Vrijedno je postignuće da sada u tome imamo vrlo konkretnu potporu MINTS-a.

Provedbom projekta potvrdilo se da HPS, uključujući 342 planinarske udruge članice, raspolaže kvalitetnim i dobro organiziranim stručnim organizacijskim i kadrovskim kapacitetima potrebnima za provedbu zahtjevnih aktivnosti uređenja infrastrukture na terenima kojima je glavno obilježje upravo to što su udaljeni i često odsječeni od svake druge infrastrukture. HPS raspolaže potrebnim iskustvima u provedbi projekata na domaćoj i međunarodnoj razini te u svim svojim djelatnostima. Projekti poput ovoga vrijedan su i važan doprinos cjelokupne planinarske udruge i njezinih članova općem dobru podizanjem razine sigurnosti u hrvatskim planinama.

Kao i u svakom poslu, u provedbi projekta bilo je i slabosti i teškoća koje su se razrješavale i otklanjale u hodu. Najveće su teškoće stvarali manjak osoba zainteresiranih i spremnih za rad na planinarskim objektima (osobito onima udaljenima od »civilizacije«), dugotrajno čekanje i kašnjenje dobavljača u dopremi i isporuci robe, kao i njihovo kašnjenje pri izdavanju i dostavi računa za robu plaćenu po predračunu. Poseban su izazov pri mnogim aktivnostima bile nepovoljne vremenske prilike (dugotrajni zimski uvjeti u višim planinama, kiša, bura, olujna nevremena), a budući da su u velikim nevremenima u srpnju ove godine stradali mnogi planinarski putovi, ponovno se mora(lo) pristupiti uređenju već uređenih putova. Nažalost, neki pojedinci i udruge nisu posve savjesno, uredno i pravovremeno izvršavali svoje zadaće (markiranje u skladu s knjigom standarda, pravovremena realizacija aktivnosti, izvješćivanje i slično) ili su jednostavne stvari učinili kompliciranima, no to nije ugrozilo ukupan rezultat. Stečena iskustva dobra su osnova za planiranje i ostvarenje budućih aktivnosti na uređenju planinarske infrastrukture.

HPS je tijekom lipnja i srpnja prikupljao izvješća udruga i iskaze potreba za daljnja ulaganja u planinarsku infrastrukturu. Tijekom ljeta pripremljen je novi projekt, za razdoblje 2023. – 2024., kojim će se uz primjenu jasnih uvjeta, kriterija i prioriteta nastaviti ulaganja u planinarsku infrastrukturu. HPS će, kao i dosad, planinarskim udrugama putem službene elektroničke pošte pružati potrebne informacije i upute o prihvatljivim i odobrenim ulaganjima te dinamici i načinu realizacije projektnih aktivnosti.

Hvala svima koji su bilo na koji način pridonijeli unaprjeđenju planinarske infrastrukture, a ujedno pozivamo sve članove da svojim angažmanom i dalje pridonose uspješnom ostvarenju potrebnih aktivnosti, kojima je cilj sigurna i održiva planinarska infrastruktura.