U Osijeku obilježena 50. obljetnica Slavonskog planinarskog saveza

petak, 08.03.2013.

Svečanom Skupštinom Slavonskog planinarskog saveza te nizom manifestacija, u Osijeku je 2.ožujka obilježena 50. obljetnica SPS, pod pokroviteljstvom Osječko-Baranjske županije.

Otvorenjem dviju izložbi u Gradskoj i sveučilišnoj knjižnici Osijek, - „50 godina od Planinarskog saveza kotara Osijek do SPS“ , dijela projekta „ Muzejske zbirke slavonskog planinarstva“ te nagrađenih fotografija sa prošlogodišnjeg Stalnog slavonskog foto-dia festivala pod nazivom „Zbrda-zdola“ koju je otvorio župan dr.Vladimira Šišljagića, otpočeo je jednodnevni program proslave.

Na novouređenom osječkom Trgu slobode održana je pokazna vježba osječke stanice HGSS-a, gdje su članovi službe pripremili i omogučili osječanima „apsajlanje „ s krova osječkog Supermarketa. Na Trgu bili su postavljeni i štandovi s promidžbenim materijalima osječkih planinarskih društava te izložena oprema i rekviziti stanice HGSS. U obližnjoj velikoj dvorani Gradske četvrti „Gornji grad“ nakon što su pristigli svi delegati i članovi slavonskih planinarskih društava, održana je i Svečana skupština kojoj su nazočili Župan dr.Vladimir Šišljagić, gradonačelnik Osijeka, Krešimir Bubalo, u ime HPS Vladimir Novak, predsjednik Izvršnog odbora i tajnik Darko Berljak , predstavnik Planinarsko smučarskog saveza Vojvodine Ivan Tomik, te nekolicina još živućih planinara sudionika osnivanja i prvih godina rada Planinarskog odbora Slavonije.

Nakon izvođenja državne himne i odane počasti svim preminulim dosadašnjim čelnicima SPS, dugogodišnji planinar i višegodišnji tajnik SPS, Đorđe Balić pripremio je referat pod nazivom „ Slavonski planinarski savez – uspješan projekt slavonskoga zajedništva“ Zbog akutne viroze njegov tekst pročitali su studenti Umjetničke akademije iz Osijeka. U referatu je naglasio neke povijesne činjenice i predhodnice osnivanja sadašnjeg SPS :

„Premda se Slavonija podrazumijeva kao ravničarski kraj, i ona, u centralnom svom dijelu ima brda i gore, te zahvaljujući brođaninu Akademiku, prof.dr. Gjuri Pilaru, ima jednog od osnivača Hrvatskog planinarskog društva, 15.listopada 1874.g. u Zagrebu, te stoljetnu planinarsku tradiciju. Dvadesetak godina nakon osnutka HPD-a u Zagrebu, skupina oduševljenih osječkih izletnika osnovala je po povratku s Jankovca, pod vodstvom ravnatelja zakladne bolnice u Osijeku dr. Vatroslava Ige Schwartza, 7. srpnja 1895. Planinarsko društvo »Bršljan« u Osijeku. Nedugo nakon »Bršljana«, osnovano je 1898. planinarsko društvo i u Požegi, ali oba nisu bila duga vijeka. Tek nakon I svjetskog rata osnivaju se podružnice HPD-a u više slavonskih mjesta. Već u početnom razdoblju osnivanja planinarskih društava, slavonski planinari osjetili su potrebu za zajedništvom. Prvi skup slavonskih planinara organiziran je već 1930. g. na poziv HPD »Sokolovca«, iz Požege, a zatim 1934. g. na poziv HPD »Jankovca« iz Osijeka prilikom otvorenja prvog jankovačkog doma okupio se lijepi broj slavonskih planinara. „

Drugi svjetski rat i poslijeratne godine usporile su aktivnosti slavonskih planinara , pa je tek 1956 organiziran prvi slet slavonskih planinara. U listopadu 1962.g. PSH upućuje poziv planinaru dr.Kamila Firingera kao članu skupštine PSH-a, tada i predsjedniku PD-a »Jankovac« iz Osijeka, ali i najuglednijem osječkom planinaru, da u skladu s okružnicom upućenom planinarskim društvima na području kotara Osijek poduzme aktivnosti na osnivanju Planinarskog odbora kotara Osijek. Nedugo nakon tog dopisa dr. Firinger je za 30. studenoga 1962. na Jankovcu zakazao osnivačku sjednicu radi formiranja Planinarskog odbora kotara Osijek (POK Osijek), na kojoj je i dr.Kamilo Firinger izabran za predsjednika. Tom prilikom i formalno su počeli graditi temelji zajedništva slavonskog planinarstva, koji su eto izdržali i traju već punih 50 godina, s nekoliko puta izmjenjenih naziva. O budućnosti slavonskog planinarstva govorio je predsjednik SPS Otmar Tosenberger, koji je svoje izlaganje otpočeo riječima: „Čuli smo povijest, imamo duboke temelje, ali nam je kuću malo nagrizao zub vremena i prokišnjava - nije se dovoljno ulagalo... Želimo vjerovati da je, usprkos ekonomskoj krizi, naša prošla i da smu unazad nekoliko godina uspjeli popravili zidove i krov našeg zajedništva. Planinarskim rječnikom rečeno: imamo sklonište. Jednog dana bismo rado imali dom, u kojem je uvijek toplo i kamo rado svraćamo poslije izleta, tura i pohoda...

Slavonski planinarski put i drugi planinarski putevi s kojima se prepliće, krvotok je i temelj života našeg Saveza. Kako bismo živjeli, ti putovi moraju biti prohodni i na njima mora biti života. Da bi ta mreža puteva funkcionirala trebaju markacije i markacisti, planinarski domovi, kuće i skloništa, vodiči i spašavatelji.“

Danas u Slavonskom planinarskom savezu djeluju 24 planinarska društva, te stanica HGSS, u Požegi, Orahovici, Vinkovcima, Osijeku i Stanica vodiča Slavonija u Vinkovcima i Planinarski savez Vukovarsko-srijemske županije. Ukupno brojno stanje članstva je preko 2.200 članova. U većini naših društava, u Stanici vodiča Slavonije i stanicama HGSS postoje manje grupe ili pojedinci koji se vrlo uspješno bave visokogorskim planinarenjem s elementima alpinizma u svim godišnjim dobima, slobodnim ili sportskim penjanjem, turnim skijanjem, pa čak i speleologijom. Zbrojimo li njihove uspjehe i stavimo u relaciju s ukupnim članstvom slavonskih društava sigurno se nećemo postidjeti pred tradicionalno puno "jačim" središtima. Prošle je godine osnovana Komisija za visokogorsko planinarenje i sportsko penjanje. Govoreći o problemima, predsjednik Tosenberger je naveo samo nekoliko : „Postulat o nepovredivosti privatnog vlasništva dovodi planinare u konflikte situacije kao npr,. prolaz kroz privatni posjed ili označavanje planinarskih puteva po privatnom posjedu i sl. Komercijalizacija u sektoru pružanja planinarskih usluga je logična i korisna onima kojima odgovara, ali stihijska praksa nije (naknade vodičima, „ušur“ organizatoru izleta, privatni smještaj, divlje ugostiteljstvo i dr.) S druge strane se moramo domišljati kako svoju osnovnu neprofitnu djelatnost prikazati legalno, a da pri tome ne strahujemo od suca za prekršaje.

Na pomolu su opet nova zakonska rješenja u raznim područjima, koja dotiču i našu djelatnost, svaka na svoj način. Podržavamo napore što HPS, kao naša krovna nacionalna organizacija čini u borbi s vjetrenjačama no smatramo da planinarstvo treba svoj sveobuhvatni pravni nacionalni okvir, kako god se formalno zvao. Jedino tako možemo dokazivati i štititi svoje interese integralno.

Slavonija ravna, a u njoj preko 2000 planinara. Nije u brdima sve, znamo mi i "ravničariti" – kako od milja zovemo hodanje planinara po ravnici. Izvan Slavonskog gorskog prstena, uz Dravu, Dunav i pritoke Save označene su ravničarske staze, nama vrlo drage, a "pravi" planinari, kojima se brdo iz dvorišta uzdiže, smiju nam se. . I našom ravnicom se može lijepo uznojti ako "potjeramo" brže i duže. Podupirimo i dalje smisleno označavanje takvih putova i uživajmo u njima. U tu kategoriju pripadaju i Europski pješački i slični putovi kada prolaze kroz Slavoniju. Rado ćemo sudjelovati u realizaciji istih prvenstveno kao markacisti.

Pomno slušajući i osluškujući riječi prethodnika, pokrovitelj današnje proslave, župan Osječko –baranjske županije dr.Vladimir Šišljagić, u svom pozdravnom govoru istakao je kako je zaista iznenađen bogatom poviješću slavonskih planinara. Priznao je kako nije imao tolike informacije o planinarskim društvima i njihovoj aktivnost, jer je sporadično primao vijesti o planinarima naše županije. Posebno je zahvalio svim dosadašnjim čelnicima SPS na uspješnom vođenju projekta zajedništva svih planinara u brdskom prstenu Slavonije, te je i obećao svoju pomoć kako bi taj projekt živio i uspješno se razvijao i u budučnosti. Slične riječi sudionicima Svečane skupštine uputio je i gradonačelnik Osijeka, Krešimir Bubalo, kojemu je posebna čast da je grad Osijek, toliko daleko od slavonskih gora, odigrao tako značajnu ulogu u razvoju slavonskog planinarstva i da u njemu ima danas više stotina aktivnih članova. U nastavku rada Skupštine, Vladimir Novak i Darko Berljak, uručili su brončane, srebrne i zlatni znak HPS slavonskim planinarima. Značajno je spomenuti kako su posmrtno odlikovani čelnici SPS koji su svih ovih godina uspješno vodili SPS, a također priznanja SPS su primili i nekoliko zaslužnih još uvijek aktivnih slavonskih planinara. Na kraju Svečane skupštine, premijerno je izvedena prigodna planinarska pjesma „Po slavonskom gorju „ autora riječi i glazbe županjskog planinara i čelnika SPS Berislava Tkalca. Na kraju je osječko Hrvatsko zanatsko pjevačko društvo „Zrinjski“ izvelo i nekoliko prigodnih pjesama.

(Tekst i fotografije: Antun Zlatko Lončarić)