23. Međunarodna škola krša u Postojni i proslava 50 godina Međunarodne speleološke unije

petak, 17.07.2015.

Ljudi su špilje posjećivali i istraživali kroz tisućljeća. Organizirana speleološka djelatnost intenzivira se u 19. stoljeću, dok je povezivanje speleologa na svjetskoj razini započelo točno prije 50 godina u Postojni osnivanjem Međunarodne speleološke unije (Union Internationale de Spéléologie - UIS). Ciljevi ove organizacije su definiranje standarda speleološke djelatnosti i koordinacija međunarodne speleološke aktivnosti u znanstvenim, tehničkim, kulturnim i gospodarskim okvirima.

Preko 200 speleologa i istraživača krša iz čak 40 zemalja, stručnjaka, mladih znanstvenika i studenata okupilo se od 15. do 20. lipnja 2015. u Postojni na 23. školi krša koju svake godine od 1993. organizira Institut za istraživanje krša Slovenske akademije znanosti i umjetnosti. Ovogodišnja škola je bila posvećena centralnoj temi istraživanja kraša – istraživanju špilja u svijetu. U okviru programa hrvatski su istraživači, okupljeni u okvirima Komisije za speleologiju Hrvatskog planinarskog saveza, održali pozvano predavanje o značajnim speleološkim aktivnostima na Velebitu u posljednjih 25 godina kao jednoj od vrućih speleoloških točaka svjetske speleologije (Bakšić i sur.). Uz to prezentiran je niz tema vezanih uz hrvatske špilje, od čega možemo izdvojiti paleookolišne rekonstrukcije iz siga (Surić i sur., Lončarić i sur.), fizikalne i geološke procese u jamama Velebita (Paar i sur.), degradacije špilja u okolini Ozlja (Paić i sur.), Cerovačke špilje, Olimp i Dunjak (Bočić i sur.), špiljska fauna (Jelić i sur.) te sudjelovanje na ekspedicijama u svijetu (Garašić).

U okviru skupa održana je ozbiljna diskusija o budućnosti Dinarskog krša u okvirima UNESCO-a. Na žalost, u proteklom razdoblju nije se uspjelo doći do dogovora predstavnika zemalja koje bi bile uključene u serijsku nominaciju Dinarskog krša. Umjesto da se iz postojećih zaštićenih područja izaberu kandidati (kao što je npr. NP Sjeverni Velebit, NP Paklenica i NP Krka u Hrvatskoj), ušlo se u nepotrebne diskusije o upravljanju projektom i troškovima. Stiče se dojam da pojedini predlagači ne razumiju da je UNESCO brand koji svima koristi, a da je tehničko upravljanje cjelokupnim projektom i njegovo financiranje u drugom planu i zapravo nije bitno u kojoj se državi vodi. Na žalost sada se propušta pogodan trenutak kada je takva nominacija mogla ući u ozbiljno razmatranje u UNESCO-u. Poznati novozelandski znanstvenik prof. Paul Williams, koji se posebno zalaže da dođe dogovora oko nominacije Dinarskog krša, uz vrlo detaljne argumente je još jednom apelirao da se nađe zajednički dogovor.

Središnja svečanost povodom 50. obljetnice Međunarodne speleološke unije, u koju su učlanjene 54 države i koja je od 2011. godine pridružena međunarodnom vijeću za znanosti pr UNESCO-u, održana je u Postojnskoj jami. Svečanost je otvorio predsjednik UIS-a prof. Kyung Sik Woo, koji je istaknuo polustoljetnu ulogu UIS-a u istraživanjima, dokumentiranju, edukaciji, vrednovanju i zaštiti špilja u svijetu. Sudionik ovogodišnje svečanosti bio je i naš poznati speleolog Vlado Božić (SO HPD Željezničar, Komisija za speleologiju HPS-a) koji je bio i sudionik osnivačke skupštine prije 50 godina! Treba napomenuti da je osnivanju UIS-a pridonijela Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (pod tadašnjim nazivom), pa je tim povodom ovogodišnju svečanost pozdravio akademik Mladen Juračić.

Dalibor Paar

Popis speleoloških radova vezanih uz Hrvatsku

D.Bakšić, D.Paar, A.Stroj, D.Lacković, T.Barišić, 2015, Longest and deepst caves of Dinaric karst: Last 25 years of speleological reserach of Velebit Mt., Croatia. 23rd IKS Classical Karst, Postojna, 93.

M.Surić, N.Buzjak, N.Lončar, R.Lončarić, P.Bajo, 2015, North Dalmatian caves in palaeoenvironmental studies (Croatia), 23rd IKS Classical Karst, Postojna, 149.

D.Paar, N.Buzjak, F.Gabrovšek, V.Dubovečak, V.Radolić, S.Frančišković-Bilinski, D.Bakšić, A.Stroj, D.Lacković, D.Kljajo, 2015, Physical and geological processes in Caves of Dinaric karst: Mt. Velebit, Croatia, 23rd IKS Classical Karst, Postojna, 139-140.

M.Paić, D.Tomić, N.Bočić, 2015, Quantifying the value and degradation of caves in selected karst area of Dinarides – example of Ozalj hills, 23rd IKS Classical Karst, Postojna, 140.

N.Bočić, 2015, Cerovačke caves – 100 years of exploration, scientific research and touristic use of one oft he most important cave complex in Croatia, 23rd IKS Classical Karst, Postojna, 96.

N.Bočić, U.Barudžija, 2015, Gemorphological-geological significance of the Olimp pit on Northern Velebit Mt. (Croatia), 23rd IKS Classical Karst, Postojna, 97.

N.Bočić, M.Paić, U.Barudžija, N.Šuica, 2015, Geological and geomorphological conditions for karst and cave development in the NE peripheral zone of Dinaric karst (Dunjak area, Croatia), 23rd IKS Classical Karst, Postojna, 98.

R.Lončarić, M.Surić, N.Lončar, N.Buzjak, N.Bočić, 2015, Speleothem-based reconstruction oft he Quaternary environments in Croatia, 23rd IKS Classical Karst, Postojna, 130.

D.Jelić, P.Kovač Konrad, K.Koller, 2015, Influence of cave characteristics on cave vertebrate distribution, 23rd IKS Classical Karst, Postojna, 121.

M.Garašić, 2015, International speleological expeditions and trips with Croatian cavers in last fifty years, 23rd IKS Classical Karst, Postojna,116.

N.Kuharić, T.Marjanac, 2015, Dynamics of calcite crystalin in a Dubci site speleothem, Dalmatia, Croatia, 23rd IKS Classical Karst, Postojna, 125.