100 godina planinarske markacije
petak, 01.07.2022.
Prije točno stotinu godina (1922.) slovenski planinar Alojz Knafelc uveo je u uporabu jednoobraznu planinarsku markaciju – bijelu točku s crvenim prstenom. Ta se oznaka, poznata kao Knafelčeva markacija, i danas primjenjuje u svim zemljama koje povezuje Dinarsko gorje i jedan je od prepoznatljivih simbola planinarstva u Sloveniji, Hrvatskoj i drugim zemljama.
Nakon Prvog svjetskog rata Slovensko planinsko društvo (SPD) odlučilo je uspostaviti standardiziran način označavanja planinarskih putova. U cilju stvaranja jedinstvenog sustava obilježavanja putova Turistički klub Skala (slo. Turistovski klub Skala) organizirao je krajem 1921. markacijski tečaj. Vodio ga je planinar Alojz Knafelc, koji je 4. ožujka 1922. na Glavnoj skupštini SPD-a izabran za načelnika Odbora za obilježavanje staza. Knafelc je na temelju prijedloga i eksperimenata formirao jedinstveni znak - bijelu točku s crvenim prstenom te uveo jedinstvenu smjerokaznu ploču crvene boje s bijelim natpisom. Već u proljeće 1922. pokrenuta je u Sloveniji akcija obilježavanja svih slovenskih planinarskih putova novim markacijama i smjerokazima. Zanimljivo je da je već iste godine crveno-bijelim oznakama bio obilježen i put na Bijele stijene u Velikoj Kapeli.
Alojz Knafelc (Šmihel pri Novom Mestu, 23. lipnja 1859. – Ljubljana, 26. travnja 1937.) radio je kao nastavnik, a zatim kao planer te je bio uključen u izgradnju željeznice u Sloveniji. Kada je 1900. preseljen u Villach tamo je bio jedan od osnivača podružnice Slovenskog planinarskog društva. Između 1906. i 1915. radio je u Trstu, a zatim do umirovljenja 1922. godine u Češkoj i u Zagrebu. Godine 1923. sam je obojio cijeli Aljažev stup na Triglavu, jedan od najprepoznatljvijih simbola Slovenije. Nacrtao je brojne planinske karte, uključujući karte Julijskih i Kamniških Alpa, te karte Bleda i Roža.
Knafelčeve Upute za markiranje putova (orig. Navodila za jednotno markiranje potov) objavljene su u srpanjskom broju Planinskog vestnika 1922. a 1924. u samostalnoj publikaciji. Zanimljivo je spomenuti da je u istom broju Planinskog vestnika, točno ispred Knafelčevih uputa za markiranje putova, objavljen članak "Naš alpinizam" predsjednika Hrvatskog planinarskog društva (HPD) dr. Ivana Krajača, u kojemu iznosi inicijativu za čvršće međusobno povezivanje i suradnju slavenskih planinarskih organizacija u cilju usklađenog i jednoobraznog razvoja, a ujedno svjedoči o uništavanju planinarskih markacija na Japetiću i o naporima HPD-a za izgradnju planinarskih skloništa na Velebitu i Risnjaku.
Planinarski putovi markiraju se kako bi se njima moglo sigurno i sa što manje teškoća stići do određenog cilja. Prohodan i dobro označen put preduvjet je za sigurno i ugodno planinarenje. Brigu o planinarskim putovima u Hrvatskoj vode planinarske udruge članice HPS-a i u njima organizirani planinari - markacisti koji se obučavaju na tečajima za markaciste koje organizira i provodi Komisija za planinarske putove HPS-a. HPS vodi registar planinarskih putova, obilaznica i markacista koji je javno dostupan na mrežnoj stranici info.hps.hr/putovi, kao i interaktivna planinarska karta Hrvatske s prikazom svih registriranih planinarskih putova u Hrvatskoj, dostupna na www.hps.hr/karta. Planinarski putovi danas ne služe samo planinarima nego i svim drugim posjetiteljima planina pa se obično doživljavaju kao javna turistička i posjetiteljska infrastruktura, ali često bez dostatnog razumijevanja i prihvaćanja činjenice da su ti putovi trasirani, održavani i označeni dragovoljnim radom uz nemjerljivo zalaganje brojnih planinara-markacista organiziranih u planinarskim udrugama.
Signalizacija na planinarskim putovima u Hrvatskoj utvrđena je Knjigom standarda koju je usvojio Izvršni odbor HPS-a, sukladno Pravilniku o jedinstvenom vizualnom identitetu zaštite prirode u Republici Hrvatskoj. Tim je Pravilnikom definirano da „planinarske putove unutar zaštićenih područja obilježavaju Hrvatski planinarski savez i planinarske udruge članice Hrvatskog planinarskog saveza sukladno standardima koje utvrđuje Hrvatski planinarski savez“. Uređivanje planinarskih putova važan je doprinos sigurnosti boravka i kretanja u nepristupačnim planinskim područjima.
Planinski vesnik, 7/1922:
