Rezervat biosfere Mura - Drava - Dunav

četvrtak, 21.10.2021.

15. rujna 2021., na UNESCO MAB ICC sastanku u Abuji (Nigerija), proglašen je prvi petodržavni rezervat biosfere u svijetu pod nazivom Rezervat biosfere Mura - Drava - Dunav.

Aktivnosti na uspostavljanju rezervata službeno su započele 2011. godine, kada su ministri zaštite okoliša 5 zemalja (Austrija, Hrvatska, Mađarska, Slovenija i Srbija) potpisali Deklaraciju o uspostavi prekograničnog Rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav. Riječ je o najvećem riječnom zaštićenom području u Europi, koje pokriva gotovo milijun hektara i 700 kilometara riječnih tokova, u kojem živi oko 900.000 stanovnika.

2012. godine proglašen je hrvatsko-mađarski prekogranični Rezervat biosfere Mura-Drava-Dunav koji je primjer dobre suradnje dviju država. Na području Republike Srbije je 2017. godine proglašen Rezervat biosfere Bačko Podunavlje, na području Republike Slovenije 2018. godine Rezervat biosfere Mura, a na području Republike Austrije 2019. godine Rezervat biosfere Štajerska Mura, čime su ispunjeni preduvjeti za zajedničku nominaciju svih 5 zemalja. Koordinacijski odbori svih 5 zemalja tijekom 2019. godine izradili su nominacijski obrazac za proglašenje 1. petodržavnog rezervata biosfere u Svijetu koji je finaliziran na sastanku Koordinacijskih odbora 5 zemalja u rujnu 2019. godine u Posjetiteljskom centru Dravska priča te potpisan u proljeće 2020. godine od strane nadležnih ministara svih 5 zemalja.

Petodržavni rezervat biosfere ujedinjuje više od 10 pojedinih zaštićenih područja Mure, Drave i Dunava s ciljem zajedničkog upravljanja riječnim ekosustavom na održiv način. Koncept rezervata definira oko 300.000 hektara područja jezgre i utjecajnog područja te dodatnih 700.000 hektara prijelaznog područja. Područje jezgre je zakonom zaštićeno i sastoji se od postojeće mreže zaštićenih područja kao osnove rezervata.

Rezervati biosfere su područja kopnenih i morskih ekoloških sustava koja promoviraju rješenja usklađena s ciljevima očuvanja biološke raznolikosti i održivim razvojem. Međunarodno su priznati oblik zaštite i nominirani su od nacionalnih vlada te ostaju pod suverenom nadležnošću država u kojima se nalaze. Svi rezervati biosfere čine Svjetsku mrežu rezervata biosfere, unutar koje se potiče razmjena informacija i iskustava. Svaki rezervat biosfere mora ispuniti tri temeljne funkcije koje se međusobno nadopunjuju, a to su: zaštitna funkcija, razvojna funkcija i logistička funkcija koje promoviraju skladan suživot čovjeka i prirode, očuvanje iznimnih prirodnih vrijednosti te biološke i krajobrazne raznolikosti, daju podršku istraživanju, monitoringu i razmjeni podataka te pronalaze rješenja za usklađivanje očuvanja bioraznolikosti i socio-ekonomskog razvoja.

Područje rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav obiluje rijetkim i ugroženim staništima i vrstama, a dugogodišnji napori rezultirali su uspješnom regionalnom suradnjom i povezivanjem 5 zemalja oko istog cilja – zaštite i očuvanja prirode.

Iako područje nije primarno planinarsko, planinari kao ljubitelji prirode ga rado posjećuju. Ove su godine Dani hrvatskih planinara održani upravu u Podravini, u Đurđevcu i okolici.

Slika.

Najnovije vijesti

Dani hrvatskih planinara na Učki 31. svibnja i 1. lipnja

Dani hrvatskih planinara na Učki 31. svibnja i 1. lipnja

17.04.2025.

Hrvatski planinarski savez i Planinarsko društvo Opatija pozivaju sve zainteresirane planinare na Dane hrvatskih planinara, koji će se održati od 31. svibnja do 1. lipnja 2025. na Učki.

Sjeverna stijena Eigera

Sjeverna stijena Eigera

14.04.2025.

U godini obilježavanja 150. obljetnice organiziranog hrvatskog planinarstva sve nas je obradovao i zadivio poduhvat zagrebačkih alpinista i članova PDS Velebit, Lukasa Grbac-Lackovića i Brune Crljenića. Oni su krajem prošlog tjedna s jednim bivakom ispenjali jednu od najtežih i najizazovnijih sjevernih stijena i to onu u Eigeru u Bernskim Alpama u Švicarskoj.

Susret PZS-a i HPS-a na Goltama

Susret PZS-a i HPS-a na Goltama

06.04.2025.

U petak 4. travnja i subotu 5. travnja 2025. u Mozirskoj koči na Goltama održan je redovni godišnji susret vodstva Planinske zveze Slovenije i Hrvatskog planinarskog saveza. Ove godine susret je bio tematski posvećen razmjeni iskustava o planinarskom radu s djecom i mladima te upravljanju planinarskim objektima. Na sastanku se, uz to, razgovaralo i o zaštiti planinarske markacije, uređivanju planinarskih putova, o osiguranim putovima, o planinarskom školovanju, nacionalnim i europskim projektima te o pojavama koje nanose štetu organiziranom planinarstvu i izazovima u vezi s time.















footer
Copyright 2025 © Hrvatski planinarski savez   |   Hosting i održavanje: Auris d.o.o.