Hrvatski planinar - ožujak 2025.
03.03.2025.
Uskoro iz tiska je izlazi 941. svezak časopisa HRVATSKI PLANINAR za mjesec ožujak.
Protekla i ova godina posebno su značajne za PD Zanatlija iz Osijeka koje obilježava pedesetu obljetnicu rada. U nepunih osam mjeseci osiječki planinari otvorili su tri nove obilaznice koje su privukle mnoge planinare transverzalce, ali i brojne zaljubljenike u Slavoniju i Baranju.
Dana 24. travnja svečano je otvorena Baranjska planinarska obilaznica. Obilaznicu čine tri planinarska puta registrirana u Registru planinarskih putova HPS-a. To su putovi br. 620 (Vidikovac Belje – Ćuzaheđ), 621 (Ćuzaheđ – Trojnaš) i 622 (Zmajevac – Gradac – Batina).
Brdo po kojemu vodi proteže se u blizini hrvatsko-mađarske granice. Brdo nije visoko ali je za ovaj kraj vrlo značajno. Zovu ga mnogim imenima, ali danas je najpoznatije pod imenom Bansko brdo a domaći ljudi ga zovu jednostavno Planina. Najviši vrh je Kamenjak (243 m). Dužina Banskog brda je 21 km, širine je 3 km, a proteže se od Belog Manastira na zapadu pa do Dunava i Batine na istoku. Zahvaljujući debelim naslagama lesa prekrivenog crnicom to je vrlo plodno tlo, pa je cijelo brdo prošarano raznim vinogradima i poljima.
Velike zasluge za promociju Baranje i Banskog brda imao je istinski zaljubljenik u ovaj kraj, istaknuti član PD-a Zanatlija Darko Havranek (1948. – 2003.). Njegovim imenom prozvan je planinarski put od Zmajevca do Batine (Darkov put), a 2020. godine taj je put upisan u Registar planinarskih putova HPS-a pod brojem 622. U nastajanju Baranjske planinarske obilaznice velik značaj imala je i akcija Zima u Baranji, poznatija pod skrećanim nazivom ZimBa.
Osiječki planinari Đuro Conjar i Krešimir Čandrić osmislili su i trasirali put koji povezuje najzanimljivije točke na Banskom brdu u jedinstvenu cjelinu. BPO ima 16 kontrolnih točaka, od kojih je najniža Karašica (87 m), a najviša Kamenjak (243 m). Zanimljivost je da se na istoj nadmorskoj visini nalazi i KT 4 – odašiljač Belje. Taj odašiljač visok čak 222 m ujedno je najviši antenski stup u Hrvatskoj. Obilaznica je uvezana sa šest planinarsko-turističkih staza – šetnica na prostoru od Gradca u Batini do Belog Manastira. Sve šetnice su kružne i svaka ima svoju boju oznake na terenu.
PD Zanatlija je na lokaciji Gradac u Batini kupilo zemljište i vinski podrum – gator. Osječki planinari planiraju na tom prostoru izgraditi kamp s malim planinarskim centrom na otvorenom.
Otvaranje obilaznice započelo je u 9 sati u Popovcu kod Svetišta Marije Lurdske. Okupljanje se odvijalo na otvorenom prostoru uz primjenu epidemioloških mjera, a okupio se popriličan broj planinara, kako iz okolice tako i iz cijele Hrvatske. Prisutne planinare pozdravio je najprije predsjednik PD-a Zanatlija Vladimir Pavičić. Skup i otvaranje obilaznice podržala je i pozdravila uz čestitke za 50. godišnjicu Društva dopredsjednica HPS-a Jadranka Čoklica, a okupljenim planinarima se u ime Komisije za planinarske putove HPS-a obratio i Ronald Schreiner.
Nakon dolaska u planinarski centar Gradac sudionici su se družili, ovjerili dnevnike obilaznice, a podijeljene su i zahvalnice.
Svim članovima društva koji su na bilo koji način sudjelovali u nastajanju ove prekrasne obilaznice treba čestitati i zahvaliti na predanom radu.
Uskoro iz tiska je izlazi 941. svezak časopisa HRVATSKI PLANINAR za mjesec ožujak.
Na današnji dan prije točno 75 godina, 24. veljače 1950. održana je osnivačka skupština Gorske službe spašavanja. U istom prostoru održana je danas konferencija za medije na kojoj su govorili predsjednik HPS-a i gorski spašavatelj Darko Berljak te gorski spašavatelj i pročelnik HGSS-a Marko Andrić, čime je počelo obilježavanje 75. obljetnice Gorske službe spašavanja u Hrvatskoj.
Iz tiska je izašao novi broj časopisa HRVATSKI PLANINAR čiju naslovnicu krasi fotografija Snježane Plazonje vidika s Debelog brda na Mosoru.