Zaštita speleoloških objekata

Temeljem Strategije i akcijskog plana zaštite prirode Republike Hrvatske za razdoblje 2017. do 2025. godine specifičnost Hrvatske je krški reljef, koji zauzima polovicu teritorija države, sa svojim površinskim i podzemnim oblicima. Dodatno stoji da je najveći udio endema (približno 70%) svakako među pripadnicima špiljske faune, što čini jednu od najvećih i najzanimljivijih prirodnih osobitosti Republike Hrvatske. Posljedično je jedna od aktivnosti Strategije prikupiti, ažurirati i verificirati postojeće podatke o speleološkim objektima te provoditi inventarizaciju speleoloških objekata u suradnji sa speleološkim udrugama. Navedeno se provodi kroz katastar speleoloških objekata RH – Crospeleo. Prema Zakonu o zaštiti prirode speleološki objekti od posebnog su interesa za Republiku Hrvatsku i uživaju njenu osobnu zaštitu.

Tako je do sada 31 speleološki objekt proglašen geomorfološkim, 4 paleontološkim, 2 hidrološkim, 2 geološko-geografskim te 1 zoološkim spomenikom prirode, a četiri su špilje zaštićene u okviru značajnog krajobraza. Određeni speleološki objekti uključeni su u Ekološku mrežu Republike Hrvatske, koja je dio Natura 2000 ekološke mreže Europske unije. Velik broj speleoloških objekata važno je za očuvanje stanišnog tipa Špilje i jame zatvorene za javnost (8310) te Preplavljene ili dijelom preplavljene morske špilje (8330).

Amidžina pećina kod Perušića u Lici– zaštićena kao spomenik prirode (Izvor: https://pp-grabovaca.hr/speleoloski-objekti/)

Amidžina pećina kod Perušića u Lici– zaštićena kao spomenik prirode (Izvor: https://pp-grabovaca.hr/speleoloski-objekti/)

Jama Rokina bezdana - dio Natura 2000 ekološke mreže Europske unije - Špilje i jame zatvorene za javnost (8310) (Izvor: DDISKF)

Jama Rokina bezdana - dio Natura 2000 ekološke mreže Europske unije - Špilje i jame zatvorene za javnost (8310) (Izvor: DDISKF)

Imajući u vidu činjenicu da je zaštita speleoloških objekata izrazito važna zbog niza razloga, Komisija za speleologiju HPS-a, speleološke udruge i odsjeci u HPS-u aktivno surađuju s nadležnim institucijama, a osobito s javnim ustanovama za zaštitu prirode i upravljanje zaštićenim područjima (nacionalnim parkovima i parkovima prirode) i lokalnim zajednicama. Svestranim zalaganjem danas je velik broj špilja i jama adekvatno zaštićen i pod nadzorom su stručnjaka. Hrvatska ima adekvatno organiziranu zaštitu podzemlja, čak i puno kvalitetniju nego sto je prosječna praksa u Europskoj uniji. U većini sredina postoji svijest, interes i inicijative lokalnih zajednica da se ugrožene špilje i jame zaštite, a onečišćene na odgovarajući način saniraju. Stoga se kod ukupne ocjene stanja ne mogu gledati samo najdrastičniji slučajevi onečišćenih i ugroženih speleoloških objekata.

Postoji niz aktivnosti zbog kojih se speleološki objekti ugrožavaju, a to su:

  • 1. Zagađenje podzemnih voda
  • 2. Upotreba pesticida
  • 3. Širenje infrastrukture (cesta, naselje, tunel, kamenolom, hidroelektrana,...)
  • 4. Bacanje smeća s ulaza u speleološke objekte
  • 5. Brojni i redovni posjeti ljudi (turističke špilje)
  • 6. Grafiti/natpisi u speleološkim objektima
  • 7. Posjeti avanturista

Velik doprinos zaštiti krškog podzemlja daje speleološka inicijativa Čisto podzemlje koja se bavi problemom divljih odlagališta otpada u špiljama i jamama. Speleolozi okupljeni u ovoj inicijativi očistili su niz jama od otpada te promoviraju vrijednosti krškog podzemlja i nužnost njegova očuvanja.

Golubinka (selo Radovani) (Izvor: https://cistopodzemlje.info/hr/objekt/golubinka-selo-radovani/)

Golubinka (selo Radovani) (Izvor: https://cistopodzemlje.info/hr/objekt/golubinka-selo-radovani/)

Izvor Bistrac (https://cistopodzemlje.info/hr/objekt/izvor-bistrac/)

Izvor Bistrac (https://cistopodzemlje.info/hr/objekt/izvor-bistrac/)

Izvor:

  • Uroić, M., 2020: Politika u mojoj butigi: Zaštita prirode i špilja u Hrvata, Speleolog br. 68, 114 – 119, https://hrcak.srce.hr/file/367158
  • Novak, R., 2015: Inicijativa "Čisto podzemlje", Speleolog, Vol. 63 No. 1, str. 50-56, https://hrcak.srce.hr/file/396007
  • Buzjak, N., 2023: Restauracija speleoloških objekata i tematska radionica u Pećinskom parku Grabovača 2022., Geografski horizont, Vol. 69. No. 1., str. 7-17, https://hrcak.srce.hr/file/446471
  • Katastar speleoloških objekata, Crospeleo, MINGOR, https://crospeleo.mingor.hr/
  • Speleološki objekti, MINGOR, https://mingor.gov.hr/o-ministarstvu-1065/djelokrug/uprava-za-zastitu-prirode-1180/georaznolikost/speleoloski-objekti/1185
  • Čisto podzemlje, https://cistopodzemlje.info/hr/



Poveznice
Vrh ove stranice | Kazalo weba | Naslovnica
Komisija za speleologiju | Novosti iz Komisije za speleologiju | Hrvatski speleološki poslužitelj
Godišnje obveze članica KS HPS-a | Speleološki akti i obrasci | Nositelji naziva speleolog
Povijest speleologije | Speleološko školovanje | Speleološki priručnici | Savjeti za speleologe
Izvješća o radu KS HPS-a | Zaštita speleoloških objekata | Najveći speleološki objekti u Hrvatskoj
















footer
Copyright 2024 © Hrvatski planinarski savez   |   Hosting i održavanje: Auris d.o.o.