Temeljem Strategije i akcijskog plana zaštite prirode Republike Hrvatske za razdoblje 2017. do 2025. godine specifičnost Hrvatske je krški reljef, koji zauzima polovicu teritorija države, sa svojim površinskim i podzemnim oblicima. Dodatno stoji da je najveći udio endema (približno 70%) svakako među pripadnicima špiljske faune, što čini jednu od najvećih i najzanimljivijih prirodnih osobitosti Republike Hrvatske. Posljedično je jedna od aktivnosti Strategije prikupiti, ažurirati i verificirati postojeće podatke o speleološkim objektima te provoditi inventarizaciju speleoloških objekata u suradnji sa speleološkim udrugama. Navedeno se provodi kroz katastar speleoloških objekata RH – Crospeleo. Prema Zakonu o zaštiti prirode speleološki objekti od posebnog su interesa za Republiku Hrvatsku i uživaju njenu osobnu zaštitu.
Tako je do sada 31 speleološki objekt proglašen geomorfološkim, 4 paleontološkim, 2 hidrološkim, 2 geološko-geografskim te 1 zoološkim spomenikom prirode, a četiri su špilje zaštićene u okviru značajnog krajobraza. Određeni speleološki objekti uključeni su u Ekološku mrežu Republike Hrvatske, koja je dio Natura 2000 ekološke mreže Europske unije. Velik broj speleoloških objekata važno je za očuvanje stanišnog tipa Špilje i jame zatvorene za javnost (8310) te Preplavljene ili dijelom preplavljene morske špilje (8330).
Amidžina pećina kod Perušića u Lici– zaštićena kao spomenik prirode (Izvor: https://pp-grabovaca.hr/speleoloski-objekti/)
Jama Rokina bezdana - dio Natura 2000 ekološke mreže Europske unije - Špilje i jame zatvorene za javnost (8310) (Izvor: DDISKF)
Imajući u vidu činjenicu da je zaštita speleoloških objekata izrazito važna zbog niza razloga, Komisija za speleologiju HPS-a, speleološke udruge i odsjeci u HPS-u aktivno surađuju s nadležnim institucijama, a osobito s javnim ustanovama za zaštitu prirode i upravljanje zaštićenim područjima (nacionalnim parkovima i parkovima prirode) i lokalnim zajednicama. Svestranim zalaganjem danas je velik broj špilja i jama adekvatno zaštićen i pod nadzorom su stručnjaka. Hrvatska ima adekvatno organiziranu zaštitu podzemlja, čak i puno kvalitetniju nego sto je prosječna praksa u Europskoj uniji. U većini sredina postoji svijest, interes i inicijative lokalnih zajednica da se ugrožene špilje i jame zaštite, a onečišćene na odgovarajući način saniraju. Stoga se kod ukupne ocjene stanja ne mogu gledati samo najdrastičniji slučajevi onečišćenih i ugroženih speleoloških objekata.
Postoji niz aktivnosti zbog kojih se speleološki objekti ugrožavaju, a to su:
Velik doprinos zaštiti krškog podzemlja daje speleološka inicijativa Čisto podzemlje koja se bavi problemom divljih odlagališta otpada u špiljama i jamama. Speleolozi okupljeni u ovoj inicijativi očistili su niz jama od otpada te promoviraju vrijednosti krškog podzemlja i nužnost njegova očuvanja.
Golubinka (selo Radovani) (Izvor: https://cistopodzemlje.info/hr/objekt/golubinka-selo-radovani/)
Izvor Bistrac (https://cistopodzemlje.info/hr/objekt/izvor-bistrac/)
Izvor:
Poveznice
Vrh ove stranice | Kazalo weba | Naslovnica
Komisija za speleologiju | Novosti iz Komisije za speleologiju | Hrvatski speleološki poslužitelj
Godišnje obveze članica KS HPS-a | Speleološki akti i obrasci | Nositelji naziva speleolog
Povijest speleologije | Speleološko školovanje | Speleološki priručnici | Savjeti za speleologe
Izvješća o radu KS HPS-a | Zaštita speleoloških objekata | Najveći speleološki objekti u Hrvatskoj