Razvitak planinarstva u svijetu i kod nas

Od prvih početaka čovjekova obitavanja na Zemlji, planine su vezane uz njegov život, doduše više iz egzistencijalnih razloga negoli iz planinarskih pobuda (život u špiljama, lov, zaštita). Ako izuzmemo rijetke istraživače, filozofe i pjesnike koji su zalazili u planine u potrazi za raznoraznim spoznajama, o organiziranom planinarstvu možemo govoriti tek od 18. stoljeća i J. J. Rousseaua, poznatog po idejama o »povratku prirodi«. U planine u to doba počinju zalaziti i prirodoslovci, a za njima i prvi alpinisti, kojima je glavni cilj bilo osvajanje još neosvojenih alpskih vrhova. Najviši vrh Europe, Mount Blanc, osvojen je među prvima, 1786. godine. Već početkom 19. stoljeća svi su najviši alpski vrhovi osvojeni, a to »klasično razdoblje« završava s krajem I. svjetskog rata, kada se počinju organizirati ekspedicije i u izvaneuropska gorja. Prva planinarska organizacija, Alpine Club u Londonu, osnovan je 1857. godine. Poslije niza manje uspješnih ekspedicija najviši vrh svijeta, Mont Everest su osvojili Edmund Hillary i Tensing Norgay Sherpa 1953. godine. U drugoj polovici 20. stoljeća planinarstvo se širi i omasovljuje, snažno se razvijaju sve planinarske specijalnosti kao i tehnička oprema, sve su češće ekspedicije u najnepristupačnije krajeve svijeta. Ipak, još postoje tisuće planinskih vrhova na koje nikada nije stupila ljudska noga!

HRVATSKO PLANINARSTVO

Počeci organiziranog planinarenja u Hrvatskoj sežu u davnu 1874. kada je u Zagrebu osnovano Hrvatsko planinsko družtvo (HPD). Hrvati su tako bili deveti (!) narod svijeta koji je imao svoje planinarsko društvo, čak i prije brojnih »planinskih« naroda. Prvi izlet HPD-a bio je izlet 17. svibnja 1875. u Samoborsko gorje, na Oštrc i Plešivicu. HPD je prvobitno djelovao na znanstvenim pobudama, okupljajući u svojim redovima gotovo sve značajne znanstvenike i članove Akademije, s ciljem proučavanja planinskih predjela Hrvatske. Tadašnji su planinari utirali putove turizmu i zaštiti prirode, a dali su i značajan doprinos upoznavanju geografskih, geoloških, botaničkih i drugih osobitosti naših planina. S vremenom su se posvuda po Hrvatskoj stale osnivati podružnice HPD-a, a vodeću ulogu u planinarstvu prve polovice 20. stoljeća preuzelo je plemstvo i bogato građanstvo. Bavljenje planinarstvom bilo je tada stvar društvenog prestiža, a sve je manje bilo temeljeno na istraživačkim pobudama.

Godine 1945. zabranjeno je djelovanje planinarskih društava, pa su planinari neko vrijeme djelovali u sekcijama tzv. fiskulturnih društava. Drugo razdoblje našeg planinarstva počinje 1948. kada je osnovan PD »Zagreb«, a strelovito zatim i niz drugih društava. Od tada se snažno razvijaju alpinistička, speleološka (špiljarska) i druge planinarske specijalnosti. Planinarstvo ulazi u znatno šire društvene slojeve, planine postaju sve pristupačnije uslijed izgradnje cesta, žičara, domova i staza. Mnogo sporije počelo se razvijati i šire društveno razumijevanje za planinarstvo, tako da su zbog najezde velikog broja roštiljaša i drugih pajdaša, u prirodi danas prisutni i mnogi štetni tragovi civilizacije i »civiliziranog čovjeka«. Planinarstvo se u to doba smatralo važnim dijelom općenarodne obrane i zato uživalo priličnu režimsku podršku. S osamostaljenjem Hrvatske, došlo je do porasta broja društava i niza promjena u planinarskoj organizaciji. Hrvatski planinari ostvarili su mnogo značajnih uspjeha i postigli visok domet u stručnim djelatnostima. Valja istaknuti desetke ekspedicija u sva svjetska velegorja, na najviše vrhove svijeta i pojedinih kontinenata, zahtjevna speleološka istraživanja, uspješne spašavalačke i ekološke akcije i drugo. Splitski alpinist Stipe Božić popeo se na najviše vrhove svih kontinenata, od čega dvaput na vrh Mount Everesta.

U Hrvatskoj danas djeluje oko 37000 planinara organiziranih u više od 340 planinarskih udruga. Djelovanje planinarskih udruga širom Hrvatske koordinira Hrvatski planinarski savez (HPS), čije je sjedište u Kozarčevoj ulici 22 u Zagrebu.

Poveznice
Vrh ove stranice | Kazalo weba | Naslovnica
Prethodni dio: Zašto planinari odlaze u planine? | Sljedeći dio: O planinama
Osnove planinarstva | Komisija za školovanje | Web trgovina