Osmišljavanje vlastitog planinarskog djelovanja

Počneš li se baviti planinarstvom, kako tvoja ljubav prema planinama i planinarenju ne bi s vremenom splasnula, dobro je njegovati planinarske uspomene i svojem djelovanju dati smisao, bilo kroz bavljenje planinarskim specijalnostima ili kroz vođenje izleta, kroz društveni rad, obilazak obilaznica ili na druge načine. Odaberi i posveti se onome što te zanima i veseli. Radost neće izostati!

Za planinare koji žele doprinijeti planinarstvu i svojemu društvu širok je izbor raznih aktivnosti kojima se mogu baviti. Većina planinara uglavnom je zainteresirana samo za planinarenje, ali ne i za neki doprinos zajedništvu i planinarskom radu u svom društvu. Drugima je pak društveni rad veliko zadovoljstvo i prilika da svoju ljubav prema planinarenju podijele s drugima. Uspjeh u takvom radu odličan je poticaj za daljnje djelovanje.

Vjerno zapisane uspomene s izleta najbolje možemo ponijeti fotografijom. Za kvalitetnu fotografiju nije neophodno imati velik i skup foto-aparat, već treba poznavati u dušu sve njegove mogućnosti i nedostatke. Fotografska pomagala (teleobjektiv, polarizator, UV-filtri) su korisna, ali nisu nužna. Da bi fotografija bila dobra, ona mora imati svoju ideju i smisao. Dok dokumentarna fotografija bilježi sudionike i trenutke s izleta te osobitosti pojedinih predjela, umjetničkoj je cilj pronaći i istaknuti ljepotu u planinama i prirodi. Pažnju pri fotografiranju treba posvetiti izboru kadra, položaju sunca kao izvora svjetlosti (igri svjetla i sjene, protusvjetlo), planovima (što više planova), dinamici fotografije. Iako se čini trivijalno, pripazi da fotografski film u aparat namjestiš ispravno, jer su razočaranja u pravilu bolna. Sa sobom treba imati dovoljno rezervnih filmova jer će se neponovljivi prizori, po Murphyevu zakonu, pojaviti točno onda kada ostaneš bez filmova. Suvremeni digitalni aparati omogućuju stotine snimaka na jednom izletu, ali za kvalitetne snimke zahtijevaju veću rezoluciju (1200 x 800 ili više). Po izradi slika na poleđinu svake napiši, pazeći da ih ne razmrljaš tintom kemijske olovke, datum, mjesto gdje je snimljena, eventualno neki naziv ili opasku. Ako želiš većem krugu ljudi pokazati svoje slike i ako te oni hoće slušati, tada treba slikati dia-pozitive (kupuje se pozitiv-film). Svoje predavanje pažljivo pripremi, ali ravnajući se prema pravilu: Dobro predavanje je ono koje iscrpi temu, a ne slušatelje.

OBILAZAK PLANINARSKIH OBILAZNICA

Obilaznica je planinarski put koji povezuje niz odabranih ciljeva neke planine ili regije. Većina obilaznica ima svoj vodič u kojem su opisane staze i ciljevi koji pripadaju obilaznici te dnevnik koji se ispunjava žigovima kontrolnih točaka (KT). Za ispunjen dnevnik organizator obilaznice dodjeljuje obilazniku priznanje obilaznice i upisuje ga u knjigu obilaznika.

Smisao obilaznica je upoznavanje odabranih predjela u nekom planinskom području (ne zaobilaženje takvih predjela). Planinarenje po obilaznicama bilo je vrlo popularno prošlih desetljeća, a i danas je najsustavniji način izbora zanimljivih ciljeva u odabranim planinama.

Obilaznice se razlikuju po težini i trajanju. Najkraće među njima mogu se obići za pola dana, a za najduže treba i godinu dana. Središnja hrvatska obilaznica je Hrvatska planinarska obilaznica sa 154 kontrolne točke i šest stupnjeva priznanja. Brončana značka može se steći već za desetak izleta s 25 KT. Druga obilaznica nacionalnog značaja je obilaznica Hrvatske planinarske kuće (kontrolne točke su svi domovi, kuće i skloništa), koju održava HPD Željezničar iz Zagreba. Najpoznatija i najljepša obilaznica je Velebitski planinarski put (VPP) koji ima 21 kontrolnu točku duž cijeloga Velebita.

Poveznice
Vrh ove stranice | Kazalo weba | Naslovnica
Prethodni dio: Što kada se dogodi nesreća u planini
Osnove planinarstva | Komisija za školovanje | Web trgovina