|
Komisija za planinarske putove HPS-a je 1995. godine propisala izgled i dimenzije svih planinarskih oznaka (markacija) koje se postavljaju na planinarskim putovima u Hrvatskoj.
Signalizacija na planinarskim putovima utvrđen je također i Knjigom standarda koju je usvojio Izvršni odbor HPS-a, sukladno Pravilniku o jedinstvenom vizualnom identitetu zaštite prirode u Republici Hrvatskoj.
1. Okrugla markacija osnovna je oznaka u markiranju i ona se postavlja kad god je to moguće. Procjenjuje se da na hrvatskim planinarskim putovima okrugle markacije čine više od 75% od ukupnog broja oznaka. Postavljaju se na drveću, kamenju, ogradama, zgradama, stupovima za struju i telefon i dr. Okrugla se markacija može postaviti u okomit, kosi ili vodoravan položaj u odnosu na pravac gledanja.
Okrugla markacija sastoji se od bijeloga kruga okruženog crvenim prstenom. Vanjski je promjer markacije je 12 cm, a promjer bijeloga kruga u sredini jest 6 cm. Crveni prsten širok je 3 cm tako da je odnos između promjera markacije i promjera bijeloga kruga 2:1. Iznimno se, radi bolje uočljivosti, može postaviti i poneka veća markacija, npr. na udaljenom kraju livade. Najveći vanjski promjer markacije može u tom slučaju biti 20 – 25 cm. U praksi se između bijeloga kruga i crvenoga prstena ostavlja razmak 1 – 3 mm da se boje ne dodiruju i ne cure jedna preko druge.
Na stablima se markacije postavljaju u pravilu na visini očiju (1,7 – 2 metra). Na putovima gdje je zimi ima mnogo snijega pa bi zbog zapuha takve markacije mogle zaklonjene, osim markacija na uobičajenoj visini postavljaju se i tzv. zimske markacije na većoj visini. Takve oznake mogu se vidjeti na završnom dijelu puta od Platka prema Snježniku, ili prema kući na Bijelim stijenama iz smjera Jasenka.
Markacije se u pravilu crtaju, a Nacionalni park Risnjak dao je izraditi plastične okrugle markacije. Slično tako, na Ćićariji se mogu vidjeti stare markacije na metalnim pločicama, koje su također čavlićima pričvršćene za drvo. Nedostatak je tih markacija što se lako skinu, pa nesavjesnim izletnicima služe kao suvenir, a događa se i da napuknu, zbog urastanja čavlića u drvo. Uz to, ne mogu se postavljati na kamenje. Plastične i metalne markacije bolje je izbjegavati.
2. Pojasna markacija postavlja se na tanko drvo i metalne cijevi, promjera manjeg od 6 cm, gdje se ne može postaviti okrugla markacija. Sastoji se od tri pojasa: jednog bijele boje i dva crvene boje, koji se postavljaju poprečno na smjer rasta drveta, najčešće vodoravno. Bijeli je pojas u sredini oznake, a po jedan crveni pojas iznad i ispod bijeloga. Dimenzije su im jednake kao i kod okrugle markacije, što znači da je bijeli pojas širok 6 cm, a crveni pojasi 3 cm, s razmakom između boja 1 – 3 mm.
Ako se nakon nekoliko godina pri obnovi pojasnih markacija utvrdi da se povećao promjer drveta, umjesto pojasne markacije postavljamo okruglu markaciju, a višak pojasne markacije ostružemo ili premažemo sivom temeljnom bojom.
3. Dvostruka pojasna markacija. U slučaju kada u blizini nema drveta debljeg od promjera prsta, postavlja se, radi bolje uočljivosti, dvostruka pojasna markacija (dva pojasa bijele i tri pojasa crvene boje), ukupne visine 21 cm.
4. Okrugla markacija s dodatnim crtama postavlja se na kamenju, a dvije dodatne crvene crte (»repići«) usmjerene su prema najbližim susjednim markacijama. Dodatne crte široke su 2 – 3 cm i dugačke 5 cm, mjereno od vanjskog ruba markacije. Ove markacije postavljaju se u horizontalnom ili kosom položaju, tako da su vidljive i iz suprotnoga smjera. Ne postavljaju se nikada u uspravnom položaju, npr. na drvetu.
Iznimka je kada markacije vode šumom gdje staza još nije ugažena i put krivuda, a skretanja nisu jače izražena, pa se ispod markacije ne postavlja strelica.
Tada se na okruglu markaciju u uspravnom položaju postavlja samo jedan repić u smjeru sljedeće markacije.
U novije se vrijeme sve više rade markacije s repićima.
5. Crvena crta postavlja se na niskom kamenju na livadi, ili u kamenjaru, između dviju markacija, osobito tamo gdje staza nije dovoljno vidljiva ili je nema, pa razmak između dviju markacija mora biti manji. Umjesto okrugle markacije na svakih 15 – 25 metara, postavlja se naizmjence okrugla markacija – crvena crta – okrugla markacija – crvena crta itd. Crta se ne postavlja na drveće, stupove i sl., na koje postavljamo okrugle ili pojasne markacije.
Crta mora biti vidljiva iz oba smjera. Dugačka je oko 20 cm, a široka 3 cm. Na tamnom kamenju umjesto crvene postavlja se bijela crta istih dimenzija. Ako staza skreće, crta se lomi u smjeru prve iduće markacije.
6. Usporedna markacija više se ne koristi te se preporučuje zamjena crvenom crtom. Postavljala se na kamenju, u vodoravnom i kosom položaju.
Oznake na livadama ili u kamenjaru postavljaju se na onom dijelu markiranog puta koji prolazi preko velikih livada ili kamenjara. Koristimo više vrsta oznaka, ovisno o terenu:
7. Drveni kolci ili metalne cijevi učvršćuju se u tlu naslaganim kamenjem ili betoniranjem, a pri vrhu motke postavlja se pojasna markacija. Na vrh drvene motke može se nataknuti limenka od soka ili piva od 0,33 l ili sl., da se drvo zaštiti od oborina. Na limenci se prethodno nacrta pojasna markacija. Takve markacije postoje na putu od Potkilavca prema planinarskom domu »Hahlići« iznad Rijeke i na Gorskoj stazi Branka Lončara. Razmak između oznaka je 30 – 50 m.
8. Gotovi betonski stupići, tvornički izrađeni (10×15×100 cm ili sl.), mogu se ukopati na livadama na kojima nema prirodnog kamenja. Mogu biti armirani, nisu skupi, ali su teški za nošenje. Na vrhu postavimo okruglu markaciju s obje strane. Rupu izbušimo pomoću svrdla za zemlju. Pošto se stup postavi u rupu, prazni prostor oko stupa ispuni se izvađenom zemljom.
9. Naslagano kamenje, u obliku stošca, visine pola do jednog metra (bez kolca ili stupa), s markacijom na najvišem kamenu, također pomaže u snalaženju po magli i snijegu.
10. Kameni čunj sastoji se od velikog kamena, na kojem je nešto manji, na njemu još manji itd. Postavlja se na kamenitom terenu gdje put nije vidljiv. Na kameni čunj ne stavljamo markacije, jer kamenje nije učvršćeno, pa ga nesavjesni prolaznici mogu premjestiti. Visine su 30 – 60 cm, a postavljeni su npr. na putu prema vrhu Sv. Vid na otoku Pagu, na Kimetu na Biokovu i drugdje.
Dodatne oznake postavljaju se uz okrugle markacije, bijelom ili crvenom bojom. Na kamenju i na svijetlim podlogama dodatne su oznake crvene boje, a na drveću i ostalim tamnim podlogama bijele. Ne stavljaju se uz crvenu crtu, pojasnu i usporednu markaciju. Visina je dodatne oznake 8 – 10 cm. Uz jednu markaciju postavlja se samo jedna dodatna oznaka, i to ispod markacije.
Razlikujemo ove dodatne oznake:
11. Oznaka X ispod okrugle markacije postavlja se 30 do 50 metara prije križanja markiranih putova, i to samo ispod okrugle markacije. Ova je oznaka vrlo važna jer upozorava planinare da slijedi križanje markiranih putova. Iz svakog se smjera postavlja samo jedna takva oznaka. Crte u oznaci X široke su 1,5 do 2 cm (širina kista), a križaju se pod kutom od 90 stupnjeva.
Ako nema prostora uz okruglu markaciju, oznaka X može se iznimno postaviti i odvojeno od okrugle markacije. Na Premužićevoj stazi na Velebitu, npr., na jednom je kamenu na tlu nacrtana okrugla markacija, a oznaka X je na drugom kamenu. Na križanju markiranog puta s nemarkiranim ne postavlja se oznaka X.
Ispred planinarskih kuća, koje su ujedno križanja više markiranih putova, ne postavljamo oznaku X, jer su ti objekti dobro uočljivi. Kratki markirani odvojak prema izvoru, cisterni, vidikovcu i sl. ne treba obilježiti oznakom X, već natpisom, npr: »VODA 30 m« i strelicom ili: »VIDIKOVAC 5 min« i strelicom.
12. Strelica ispod okrugle markacije označava da put naglo mijenja smjer. Strelica se postavlja vodoravno ispod okrugle markacije, a može biti usmjerena ulijevo ili udesno. Ako put iza skretanja vodi uzbrdo ili nizbrdo, strelica se može postaviti pod kutom.
Strelica ispod okrugle markacije dugačka je oko 15 cm, a krakovi su dugački 6 cm i široki 2 cm. Kada treba posebno naglasiti skretanje, strelica se može i obrubiti. Tada se oko bijele strelice postavlja crveni obrub širine 2 cm. Između bijele i crvene boje ostavlja se razmak 1 - 3 mm. Crvena se strelica ne obrubljuje bijelom bojom! Uz markacije sa strelicom ne postavlja se slovo niti brojka.
13. Slovo ispod okrugle markacije jest kratica koja označava da tim putom vodi trasa planinarske obilaznice. Najčešće je to jedno slovo, katkad dva, a rjeđe 3 do 4 slova. Postavlja se na početku puta, odmah nakon križanja markiranih putova i povremeno na putu, npr. svakih 15 do 30 minuta hoda. Ako istom trasom vode dvije obilaznice, uz jednu se markaciju postavi slovo jedne obilaznice, a uz neku sljedeću markaciju slovo druge obilaznice. Primjeri: V – Velebitski planinarski put, G – Goranski planinarski put.
14. Brojka ispod okrugle markacije predstavlja brojčanu oznaku markiranog puta. Postavlja se na početku puta, odmah iza križanja markiranih putova i povremeno na putu, npr. svakih 15 do 30 minuta hoda. Brojkom su zasad označeni markirani putovi u okolici Orahovice u Slavoniji i na Medvednici, a na drugim planinama takvih oznaka nema.
Iz priručnika "Planinarski putovi"
Zdenka Kristijana
Poveznice
Vrh ove stranice | Kazalo weba | Naslovnica
Komisija za planinarske putove |
Novosti iz Komisije za planinarske putove |
Markacije |
Markacisti
Planinarske obilaznice |
Hrvatska planinarska obilaznica |
Hrvatski vrhovi - KT HPO-a
Kozarčeva 22, 10000 Zagreb
hps@hps.hr
T: 01/48-23-624
T: 01/48-24-142
OIB 77156514497
IBAN HR4123600001101495742
Radno vrijeme Ureda HPS-a:
radnim danom 8-15 h
Član / Member of
HOO - Hrvatski olimpijski odbor
UIAA - International Climbing and
Mountaineering Federation
EUMA - European Mountaineering Association
ERA - European Hiking Federation
BMU - Balkan Mountaineering Union
