Planinarska obilaznica Dinara

Planinarska obilaznica Dinara uspostavljena je radi populariziranja najviše planine u Republici Hrvatskoj te prirodnog i kulturno-povijesnog naslijeđa na širem prostoru Knina. Obilaznica zainteresiranim planinarima omogućuje da obilazeći Dinaru otkriju mnoge prirodne ljepote, dožive nove vidike i upoznaju skrivene kutke na planini i ispod nje te kulturno-povijesne znamenitosti važne za razumijevanje hrvatske prošlosti.

Planinarsku obilaznicu Dinara osnovao je Hrvatski planinarski savez (HPS). Uspostavljena je u suradnji s HPD-om Dinara iz Knina, HPK-om Sveti Mihovil iz Šibenika, PEU-om Stribor iz Šibenika i Turističkom zajednicom Grada Knina povodom 150. obljetnice organiziranog planinarstva u Hrvatskoj.

Planinarska obilaznica Dinara obilježena je uobičajenim planinarskim oznakama. Ima 14 kontrolnih točaka, a može se prijeći za 2 do 3 dana hoda. Započinje u Kninu, prelazi preko Dinare i završava u Kijevu.

Dnevnik Planinarske obilaznice Dinara može se nabaviti u Uredu Hrvatskog planinarskog saveza u Kozarčevoj 22 u Zagrebu te kod HPD-a Dinara u Kninu, a naručiti se može telefonskim pozivom, pismom, porukom na e-adresu hps@hps.hr ili putem web-knjižare HPS-a.

PRAVILA

1. Planinara koji dokaže da je obišao svih 14 kontrolnih točaka Planinarske obilaznice Dinara organizator nagrađuje numeriranom značkom te ga upisuje u popis obilaznika.
2. Obilazak se dokazuje otiscima žigova i fotografijama. Na svakoj kontrolnoj točki obilaznik treba otisnuti žig na odgovarajuće mjesto u Dnevniku ili se treba fotografirati pokraj prepoznatljiva obilježja kontrolne točke. Posjet svim vrhovima obuhvaćenima Planinarskom obilaznicom Dinara (Tomin nosić, Badanj, Dinara (Sinjal), Jančija glavica i Gorica) treba obvezno dokazati fotografijom obilaznika. Lice obilaznika mora se jasno raspoznavati na fotografiji, pa preporučujemo da na jednoj fotografiji budu najviše četiri osobe. Na dokaznim snimkama uz obilaznika i prepoznatljivo obilježje kontrolne točke treba biti vidljiv i Dnevnik Planinarske obilaznice Dinara. Fotografije snimljene prije otvorenja Planinarske obilaznice Dinara 14. rujna 2024. neće se priznati kao valjan dokaz obilaska kontrolnih točaka.
3. Na predviđenom mjestu u Dnevniku treba zalijepiti portretnu fotografiju te čitkim slovima upisati tražene osobne podatke obilaznika. U odgovarajuće polje svake kontrolne točke treba upisati datum obilaska.
4. Obilazak nije vremenski ograničen.
5. Obilazak Planinarske obilaznice Dinara ovjerava Komisija za planinarske putove Hrvatskog planinarskog saveza. Po završetku obilaska, Dnevnik s otiscima žigova i priloženim fotografijama treba poslati ili osobno donijeti na adresu: Hrvatski planinarski savez, Kozarčeva 22, 10000 Zagreb. Digitalne fotografije mogu se dostaviti na memorijskom stiku ili kompaktnom disku, a treba ih složiti istim slijedom kao što su poredane u Dnevniku. Osim na taj način digitalne fotografije mogu se dostaviti na e-adresu dinara@hps.hr ili ih obilaznik može učitati u e-Dnevnik na mrežnoj stranici https://dinara.hps.hr.
   Obilaznik koji obilazak kontrolnih točaka dokazuje isključivo snimkama objavljenima u e-Dnevniku za dodjelu značke treba nabaviti Dnevnik Planinarske obilaznice Dinara.
6. Značka je uračunata u cijenu Dnevnika, stoga se izdavanje značke ne naplaćuje. U slučaju gubitka značke ne izdaje se duplikat. Poštarinu pri dostavi naručenog Dnevnika plaća naručitelj, a pri povratku ovjerenog Dnevnika pošiljatelj.
7. Obilaznik je dužan osobno obići sve kontrolne točke, u protivnom krši pravila planinarske etike. U težim oblicima kršenja tih pravila može se uskratiti ovjera Dnevnika i dodjela značke. Ako postoje nejasnoće ili dvojbe pri utvrđivanju valjanosti predočenih dokaza obilaska kontrolnih točaka, organizator može zatražiti dodatna pojašnjenja i dokaze.
8. Planinarsku obilaznicu Dinara obilazite na vlastitu odgovornost, uz primjenu pravila sigurna boravka u planinama.

---

KONTROLNE TOČKE

1. Kninska tvrđava, 340 m
2. Slap Krčić (Topoljski buk) , 224 m
3. Napoleonov most, 340 m
4. Tomin nosić, 935 m
5. Planinarska kuća Brezovac, 1050 m
6. Badanj, 1281 m
7. Planinarsko sklonište Zlatko Prgin, 1543 m
8. Dinara (Sinjal), 1831 m
9. Jančija glavica, 1585 m
10. Planinarsko sklonište Martinova košara, 1287 m
11. Gorica, 1698 m
12. Gradina Glavaš, 670 m
13. Vrelo Cetine, 382 m
14. Kijevo (crkva svetog Mihovila), 540 m

---

OPIS KONTROLNIH TOČAKA

KT 1 – Kninska tvrđava (340 m)

Kninska tvrđava izgrađena je na stjenovitom grebenu brda koje sa zapadne strane nadvisuje grad Knin. Površina kninske tvrđave je 2,2 ha, a dužina njenih perimetralnih bedema iznosi oko 1,1 km. Tvrđava je duga oko 390, a široka oko 110 metara. Unutrašnjost tvrđave uređena je kao muzej na otvorenome. Kninska tvrđava zaštićeno je kulturno dobro upisano u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske.

Najstarija kninska utvrda (kastrum Knin) nalazila se na brdu Spas, sjeverno uz današnju tvrđavu, a izgrađena je u 6. stoljeću u vrijeme bizantske uprave Dalmacijom. U ranom srednjem vijeku spominje se kao sjedište jedne od županija hrvatske kneževine. Poseban značaj Knin dobiva u vrijeme kralja Zvonimira kada je bio kraljevsko stolno mjesto. Knin je ujedno bio i sjedište hrvatskog biskupa. U vrijeme Hrvatsko Ugarskog kraljevstva Knin je bio sjedište hrvatskih banova i podbanova. Tvrđava je bila građena postupno od 13. do 19. stoljeća, a najdominantniji sloj čini izgradnja iz vremena mletačke uprave na početku 18. stoljeća. Srednjovjekovnoj fazi pripadaju današnji Gornji grad (Kaštel Knin) i kaštel Korlat (Lab).

Žig KT 1 nalazi se na metalnom nosaču obavijesne ploče iza Loredanovih vrata na ulazu u Kninsku tvrđavu.

---

KT 2 – Slap Krčić (Topoljski buk), 224 m

Slap Krčić (Topoljski buk) široko je razveden slap kojim se rječica Krčić ruši s 22?metra visoke sedrene barijere u jezerce s izvorom rijeke Krke. Slap je najljepši u proljeće, kada se tope snjegovi s Dinare, a krajem ljeta ponekad presuši. Krčić se ubraja među najljepše slapove u Hrvatskoj. Nizvodno od slapa nalazi se ribogojilište.

Uz slap Krčić vezana je i jedna legenda. Prema njoj je nekada na brdu lijevo od slapa postojala utvrda za obranu obližnjeg mosta. Na tom su mjestu knezovi Nelipići 1325. pobijedili vojsku Jurja Šubića Kliškog. Legenda kaže da će ljudi ponovno izgraditi most kad prestanu međusobno ratovati i kad Krčić više nikad ne presuši.

Žig KT 2 nalazi se na metalnom nosaču obavijesne ploče na vidikovcu uz zavoj ceste iznad slapa Krčića.

---

KT 3 – Napoleonov most (340 m)

Napoleonov most nalazi se 3,6 km uzvodno od sela Krčić, u blizini odvojka ceste prema Mirkovićima. Građen je 1888. i u narodu se zove Kranjski, po majstorima iz Kranja koji su ga gradili. Nedaleko od mosta na toku rijeke Krčić nalazi se kamenom zidani Sain mlin, sagrađen u drugoj polovici 19. stoljeća. Ispred mlina nalaze se tri lučna mosta zidana kamenom, koja svjedoče o vještini tradicijskih graditelja.

Žig KT 3 nalazi se na metalnom nosaču obavijesne ploče kod Napoleonova mosta.

---

KT 4 – Tomin nosić (935 m)

Tomin nosić slikovit je vrh na predjelu između Badnja, Suvog polja i vršnog dijela masiva Dinare. S vrha se lijepo vidi susjedni istaknutiji vrh Badanj te Suvo polje.

Žig KT 4 nalazi se na metalnom nosaču obavijesne ploče na Tominu nosiću.

---

KT 5 – Planinarska kuća Brezovac (1050 m)

Planinarska kuća Brezovac nalazi se na rubu prostranog dolca Brezovca. Okružena je bukovim šumarkom, koji ljeti pruža dobru zaštitu od sunca. Kuća je nakon Domovinskog rata temeljito obnovljena i može na noćenje primiti oko 50 planinara na skupnim ležajevima. U prizemlju su tri prostorije, od kojih je jedna uređena kao planinarska blagovaonica, a na katu su dvije spavaonice. Kuća se električnom energijom opskrbljuje iz solarnog sustava, a vodu dobiva iz cisterne. Vlasnik je kuće HPD Dinara iz Knina, a otvara se po dogovoru.

Žig KT 5 nalazi se na metalnom nosaču obavijesne ploče ispred planinarske kuće Brezovac.

---

KT 6 – Badanj (1281 m)

Badanj je stožast vrh strmih strana, posebno zanimljiv zbog vodoravnih kamenih slojnica, najbolje vidljivih sa Suvog polja. Na vrhu se nalazi kamen s markacijom, metalnim žigom, imenom vrha i njegovom visinom. Budući da oko njega nema vrhova koji bi ga zaklanjali, s Badnja se pruža jedinstven vidik na sve strane. Posebno se lijepo vide vršni greben Dinare, dolina Cetine te Kijevski Kozjak i njegov vrh Bat. Badanj je kontrolna točka Hrvatske planinarske obilaznice.

Žig KT 6 nalazi se na metalnom nosaču obavijesne ploče na Badnju.

---

KT 7 – Planinarsko sklonište Zlatko Prgin (1543 m)

Planinarsko sklonište Zlatko Prgin jednostavno je sklonište na spoju putova koji iz smjera Brezovca i Mirkovića vode prema vrhu Dinare, u šumarku podno Bukvina vrha. Sklonište je dobilo ime po Zlatiboru Prginu, prvom predsjedniku i jednom od osnivača Hrvatskog planinarskog kluba Sveti Mihovil u Šibeniku, koji je stradao prilikom uspona na Aconcaguu 1999. U skloništu su stolovi, klupe i nekoliko jednostavnih ležaja.

Žig KT 7 nalazi se na metalnom nosaču obavijesne ploče ispred planinarske kuće Zlatko Prgin.

---

KT 8 – Dinara (Sinjal), 1831 m

Vrh Dinare, visok 1831 metar, najviši je planinski vrh u Republici Hrvatskoj. Sam vrh sastoji se od dvije podjednako visoke glavice međusobno udaljene pedesetak metara. Jedna od njih označena je geodetskim stupom, a na drugoj stoji pet metara visok metalni križ. Na prvome vrhu nalazi se i jednostavno metalno sklonište. Zahvaljujući visini i položaju s vrha Dinare pruža se vidik na brojne planine Dalmacije i Bosne, a posebno pogled privlače jezero Peruča, planine Svilaja i Promina te vršni greben Troglava, prvi susjedi Dinare. Kninjani vrh zovu jednostavno Dinara, a žitelji kijevskoga kraja nazivaju ga Sinjal. Službeno je ime u Registru geografskih imena Dinara.

Žig KT 8 nalazi se na metalnom nosaču obavijesne ploče u blizini geodetskog stupa na vrhu.

---

KT 9 – Jančija glavica (1585 m)

Jančija glavica dojmljiv je vrh iznad Tojčića dolca. Unutar dvadesetak kilometara ima dva imenjaka i još nekoliko bliskih »rođaka« istovjetne korijenske skupine (Jančak / Veliki Jančak / Jančiji vrh / Jankovo brdo / Jančarska glavica). Pruža lijep vidik na dinarski grebenski niz Veliki bat – Jančiji vrh – Lišanjski vrh – Troglav i nešto južniju skupinu Antića glavica – Jančarska glavica – Velika Duvjakuša.

Žig KT 9 nalazi se na metalnom nosaču obavijesne ploče na Jančijoj glavici.

---

KT 10 – Martinova košara

Planinarsko sklonište Martinova košara nalazi se u sredini prostrane travnate visoravni Donje Torine (Podovi). To je stari pastirski stan uređen kao jednostavno sklonište koje može poslužiti za zaklon u slučaju nevremena. Pokraj skloništa je bunar s pitkom vodom.

Žig KT 10 nalazi se na metalnom nosaču obavijesne ploče ispred skloništa.

---

KT 11 – Gorica (1698 m)

Gorica je kamenita i travnata glavica jugozapadnog grebena Dinare nedaleko od planinarskog skloništa Drago Grubać. S vrha je osobito impresivan panoramski vidik. Vide se Antića glavica, Peručko jezero, Svilaja, Kijevski Kozjak, Promina i Knin.

Žig KT 11 nalazi se na metalnom nosaču obavijesne ploče na vrhu Gorici.

---

KT 12 – Gradina Glavaš (670 m)

Gradina Glavaš nalazi se na planinarskom putu koji vodi od sela Glavaš prema vrhu Dinare. U burnoj povijesti utvrda je imala važnu ulogu u obrani hrvatskih krajeva od prodora Osmanlija. Jedno vrijeme u 15. stoljeću bila je sjedište hrvatskog vicebana, no krajem istog stoljeća osmanske su je čete osvojile i djelomično srušile. Nažalost, oštećena je i u Domovinskom ratu granatiranjem s položaja na izvoru Cetine. S gradine se pruža širok vidik na dolinu Cetine.

Žig KT 12 nalazi se na metalnom nosaču obavijesne ploče pokraj gradine.

---

KT 13 – Vrelo Cetine (382 m)

Vrelo Cetine ima oblik jezerca, koje svojom kristalnom čistoćom i tirkizno zelenom bojom privlači mnogobrojne izletnike i turiste. Cetina je duga 105 kilometara i pripada jadranskom slijevu. U more se ulijeva kod grada Omiša. Ronjenjem u izvoru Cetine hrvatski speleoronioci utvrdili su da je izvor Cetine dublji od stotinu metara. Pored izvora Cetine nalazi se pravoslavni mauzolej, koji je dala podići jedna obitelj iz kijevskog kraja.

Žig KT 13 nalazi se na metalnom nosaču obavijesne ploče pokraj cikloturističkog vidikovca s odmorištem Vrelo Cetine.

---

KT 14 – Kijevo, crkva sv. Mihovila (540 m)

Kijevo je slikovito naselje na državnoj cesti koja vodi od Knina prema Splitu, udaljeno 22 km od Knina. Sjedište je općine i prema popisu stanovništva ima nešto više od 500 stanovnika. Burna povijest Kijeva datira još iz ilirskog vremena, kada je ondje bilo sjedište općine. U rimsko doba bilo je na tom mjestu upravno sjedište – municipij. Od 16. do početka 18. stoljeća Kijevo je bilo pod osmanlijskom, a kasnije pod mletačkom i austrougarskom vlašću.

Kijevo je u Domovinskom ratu upamćeno kao prvo napadnuto naselje u Hrvatskoj, a poznato je i po herojskom otporu velikosrpskom agresoru.

Na brdu Glavica (Gradina) u Kijevu nalazi se crkva sv. Mihovila, koja se prvi put spominje 1709., a tijekom svoje povijesti četiri je puta rušena. Tridesetih godina 20. stoljeća na tom je mjestu sagrađena veća kamena župna crkva. Posljednji put obnovljena je poslije Domovinskog rata. Oko crkve je mjesno groblje i spomenici žrtvama iz Drugog svjetskog te iz Domovinskog rata. S tog se mjesta pružaju lijepi vidici na Kijevo, masiv Dinare i na Kijevski Kozjak s najvišim vrhom Batom.

Žig KT 14 nalazi se na metalnom nosaču obavijesne ploče ispred crkve sv. Mihovila na brdu Glavica (Gradina) u Kijevu.

---

Uređenje planinarskih putova i skloništa na trasi Planinarske obilaznice Dinara sufinancirano je sredstvima Ministarstva turizma i sporta kroz projekt Hrvatskog planinarskog saveza Sigurna i održiva planinarska infrastruktura.

Opis Dinare i njezinih obilježja dostupan je na stranici Dinara - najviša planina u Hrvatskoj.