Vrste planinarskih kuća - dom, kuća, sklonište

Većina planinarskih kuća nalazi se u nepristupačnim i udaljenim predjelima. Često je u njima standard smještaja ispod minimalnih turističkih standarda, no to je lako razumjeti jer briga o svakoj planinarskoj kući zahtijeva ulaganje velikih sredstava, nebrojenih sati dobrovoljnog rada te treba cijeniti požrtvovnost brojnih planinara koji brinu o planinarskim kućama.

U Hrvatskoj razlikujemo tri vrste planinarskih kuća (u širem smislu):

• Planinarski domovi su otvoreni vikendom, blagdanima ili stalno i u pravilu pružaju mogućnost prehrane i okrepe. Objekti koji su otvoreni samo nedjeljom, ali ne i subotom ne smatraju se planinarskim domovima, nego planinarskim kućama.
• Planinarske kuće (u užem smislu) otvorene su samo povremeno ili po dogovoru s planinarskim udrugama koje skrbe o njima. Za posjet planinarskim kućama potrebno je na vrijeme provjeriti hoće li biti otvorene, odnosno pravovremeno najaviti upravljaču svoj dolazak.
• Planinarska skloništa su nezaključane, stalno otvorene i neopskrbljene kuće u kojima se može prenoćiti bez prethodne najave onome tko njima upravlja. Za noćenje u planinarskim skloništima treba sa sobom ponijeti podložak i vreću za spavanje.

Neki domovi i kuće imaju zimsku sobu, zapravo prostoriju koja služi kao sklonište u vrijeme kada je kuća zatvorena, a inače kao dodatni prostor za noćenje. Ako je takvo sklonište u samoj kući ili u njezinoj neposrednoj blizini (u vidokrugu), naziva se zimska soba i ne smatra se zasebnim planinarskim skloništem. Najčešće zimske sobe su unutar kuće, no zimske sobe nekih planinarskih kuća su odvojene od njih.

OSTALI OBJEKTI U PLANINAMA

Osim planinarskih objekata, u hrvatskim planinama na usluzi planinarima i izletnicima stoji i niz objekata koji nisu planinarski kategorizirani. To su uglavnom izletnički i ugostiteljski, rjeđe skautski ili lovački objekti koje planinari rado posjećuju i podjednako redovito odabiru kao ciljeve na svojim pohodima, a ponekad čak i smatraju planinarskim kućama. Jasan i precizan kriterij za odgovor na pitanje koje standarde kuća mora zadovoljavati da bi se mogla kategorizirati kao planinarska daje HPS-ov Pravilnik o upravljanju i poslovanju planinarskim objektima (domovima, kućama, skloništima) u HPS-u.

Većinom hrvatskih planinarskih kuća danas upravljaju planinarske udruge, a s nekoliko upravljaju samostalna poduzeća ili osobe, primajući planinare pod istim ili sličnim uvjetima. Kuće kojima upravljaju ugostitelji ili privatne osobe mogu postati planinarske potpisivanjem ugovora s HPS-om kojim se upravitelj obvezuje na poštivanje uobičajenih prava i povlastica planinara.

Planinarske domove, kuće i skloništa lako je razlikovati od drugih objekata u planinama po standardiziranim plavim natpisnim pločama na pročelju. Ispod znaka HPS-a na ploči su bijelim slovima ispisani vrsta i ime kuće, nadmorska visina te naziv i sjedište onoga tko njome upravlja. Planinarski objekti sa standardiziranom natpisnom pločom HPS-a navedeni su u popisu planinarskih objekata HPS-a.

PONUDA U PLANINARSKIM KUĆAMA

U svim planinarskim domovima i kućama u Hrvatskoj, uz predočenje članske iskaznice, planinari imaju 50 posto popusta za punu cijenu noćenja, a drugi (neplaninarski) objekti najčešće ne daju popust planinarima. Noćenje u planinarskim skloništima u pravilu se ne naplaćuje.

Poveznice
Vrh ove stranice | Kazalo weba | Naslovnica
Planinarske kuće | Kućni red
Komisija za planinarske objekte