Upravljanje planinarskim domovima, kućama i skloništima

srijeda, 03.11.2021.

Hrvatskim planinarima na usluzi je ukupno 155 planinarskih objekata - domova, kuća i skloništa. Ovdje donosimo sažete važne činjenice i pregled aktivnosti vezanih uz upravljanje planinarskim objektima. Ta je tema stalno u fokusu djelovanja HPS-a i svih planinarskih udruga koje se u svojstvu vlasnika, upravljača ili korisnika skrbe o planinarskim objektima.

Podsjećamo da su brojni pokazatelji i informacije o planinarskim objektima stalno dostupni na web stranici HPS-a, pri čemu je za svaki od ukupno 155 planinarskih objekata u Hrvatskoj objavljena fotografija, naziv, vrsta, nadmorska visina, kratak opis, poveznica za prikaz na Interaktivnoj karti Hrvatske te podaci o otvorenosti, opskrbljenosti, mjestima za noćenje, upravljaču, kontaktima, prilazu vozilom i kategorizaciji po značaju. U slučaju promjene nekog od tih podataka molimo upravljače da nam to jave.

Kao sažetu informaciju i pomoć svima koji skrbe o planinarskim objektima Komisija za planinarske objekte HPS-a priredila je i na webu HPS-a objavila Vodič za upravljače i domaćine planinarskih objekata (domova, kuća i skloništa). Vodič sadrži osnovne informacije o stanju, statusu, izazovima, pokazateljima, aktima i strateškim odrednicama za upravljanje planinarskim objektima, o ulozi planinarske udruge, organiziranju prihvata posjetitelja i drugim temama od interesa za upravljače i domaćine planinarskih objekata, ali za i sve posjetitelje.

Također u cilju izravnog i objektivnog informiranja članstva u idućem broju Hrvatskog planinara bit će objavljeno razmatranje o vlasništvu, upravljanju i poslovanju planinarskih objekata, a također i prikaz 90-godišnjeg razvoja jednog od najvećih i najznačajnijih planinarskih objekata u Hrvatskoj, doma Umberto Girometta na Mosoru.

S obzirom na širinu i važnost teme o planinarskim objektima Hrvatski planinarski savez u idućem razdoblju priprema seriju tematskih seminara za upravljače planinarskih objekata, ne samo kako bi upravljači bili neposredno upoznati s bitnim činjenicama o statusu i izazovima upravljanja planinarskim objektima, nego kako bi mogli najizravnije iznijeti svoja zapažanja, pitanja i prijedloge o toj problematici. O terminima i mjestima održavanja upravljači će biti upoznati putem elektroničke pošte te sve planinarske udruge stoga pozivamo da i dalje redovito prate i koriste službenu elektroničku poštu na domeni hps.hr.

Analiza statusa, izazova i perspektive upravljanja planinarskim objektima

Tijekom ljeta 2021. godine izrađena je u HPS-u sustavna analiza pod naslovom „Status, izazovi i perspektive upravljanja planinarskim domovima, kućama i skloništima u hrvatskim planinama“. Analizom su obuhvaćeni raznovrsni pokazatelji o broju domova i kuća, statusu upravljača, lokaciji unutar parkova ili izvan njih, ponudi te pružateljima ugostiteljskih usluga kao i pregled zainteresiranosti i kapaciteta planinarskih udruga (dosadašnjih upravljača) da i dalje upravljaju planinarskim domovima i kućama. Također su analizirani kapaciteti javnih tijela nadležnih za državnu imovinu, zaštitu prirode i turizam da odgovarajuće skrbe o planinarskim objektima u državnom vlasništvu – a osobito da obnavljaju, održavaju i povjeravaju kuće na upravljanje i korištenje javnim ustanovama, planinarskim udrugama i/ili ugostiteljima.

U pripremi tog elaborata od svih upravljača zatraženi su podaci o sadašnjem statusu planinarskih domova i kuća kojima upravljaju, napose onih koji su u državnom vlasništvu (kakav je odnos planinarskih udruga upravljača domova s Republikom Hrvatskom (RH) kao vlasnikom, postoje li ugovori, koliko su upravljači zadovoljni ili nezadovoljni tim ugovorima i statusom svojih objekata), koji su najveći problemi upravljača u pogledu upravljanja planinarskim objektima te što planinarske udruge očekuju od RH kao vlasnika velikog broja objekata, i u kojoj mjeri te potrebe i očekivanja komuniciraju s vlasnikom. Sve to analizirano je kako bi se utvrdilo što planinarske udruge koje upravljaju planinarskim objektima očekuju od HPS-a u pogledu zastupanja njihovih interesa pred ministarstvima i javnim ustanovama te koja su njihova gledišta prema izglednim prijetnjama i prilikama za moguće modele upravljanja planinarskim objektima. Odgovor na osnovno pitanje treba li se - i hoće li se – naša udruga i dalje baviti problematikom planinarskih domova, kuća i skloništa (odnosno podpitanje treba li se i hoće li se baviti samo nekim od tih vrsta objekata) proizlazi iz iskazanih mišljenja i očekivanja planinarskih udruga članica HPS-a. Njihovo je mišljenje i očekivanje da planinarske udruge, pa tako i krovna planinarska udruga u Hrvatskoj, i dalje trebaju upravljati i koristiti planinarske objekte te općenito činiti sve što je u njihovoj moći za unaprjeđenje statusa, stanja i ponude tih objekata. Jedna od temeljnih zadaća HPS-a je zastupanje interesa svojih udruga članica i podupiranje udruge u njihovim planinarskim programima i aktivnostima, a iznesena mišljenja i očekivanja po prirodi stvari obvezuju i sve planinarske udruge da se i dalje u okviru svojih kapaciteta i mogućnosti bave planinarskim objektima. Kod toga je osobito važno razvijati i njegovati djelovanje u skladu s propisima i procedurama, poticati postizanje kvalitetnih i uređenih odnosa, a suzbijati oblike djelovanja koji su suprotni propisima i temeljnim načelima planinarstva.

Interesi, očekivanja te smjerovi djelovanja planinarskih udruga

Glavni interesi i očekivanja planinarskih udruga u pogledu planinarskih objekata mogu se sažeto prikazati kroz sljedeće postavke:

• planinarski domovi trebaju i dalje biti i trajno ostati u planinarskoj funkciji - bez prenamjene u restorane, gostionice, izletničke domove, posjetiteljsko-izložbene centre, suvenirnice ili što slično.
• nezavisno o statusu vlasnika ili upravljača treba inzistirati na primjeni Pravilnika o poslovanju i upravljanju planinarskim objektima u HPS-u a osobito na priznavanje povlastica članovima HPS-a i PZS-a, kao što su popust od 50% na cijenu noćenja u planinarskim, besplatno noćenje za vodiče koji organizirano dovedu 10 ili više ljudi i sl.
• fokus ministarstava, javnih ustanova, planinarskih udruga, ugostitelja i šire javnosti usmjeravati na obnovu i održavanje postojećih domova u planinarskoj funkciji a ne na izgradnju novih na mjestima gdje ih prije nije bilo, a pogotovo ne u neplaninskim područjima ili naseljenim mjestima ispod planina.

Budući da je sve veći broj korisnika objekata u planinama nisu registrirani planinari neminovno će se planinarski domovi sve više promatrati kao ugostiteljski objekti u funkciji turizma. Riječ je o procesu na koji nije moguće značajnije utjecati te ga treba kao takvog prihvatiti. Podsjećamo, prema Pravilniku o razvrstavanju i kategorizaciji ugostiteljskih objekata iz skupine ostali ugostiteljski objekti za smještaj (NN 54/2016), donesenom na temelju Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti, „(1) Planinarski dom je objekt u kojem ugostitelj, u prirodnom brdsko-planinskom okruženju, pruža uslugu smještaja, a može pružati usluge prehrane, pića i napitaka.“ (čl. 39, st. 1.). Ispunjavanje odgovarajućih minimalnih tehničkih uvjeta i organizacija pružanja ugostiteljskih usluga nadležnost je i odgovornost ugostitelja.

Imajući u vidu iskazane interese i očekivanja udruga članica HPS-a, u ministarstvima nadležnim za državnu imovinu, zaštitu okoliša i za turizam tražiti će se i dalje da:

• država kao vlasnik obnovi i održava svoje objekte, pritom jasno definira koji će se objekti obnavljati i održavati, po kojem modelu, u kojim rokovima, s kolikim sredstvima (i kroz koja ministarstva), što su čije zadaće u pogledu projektiranja, izgradnje, nadzora i sl.
• zajamče da će upravljanje domovima koji su državno vlasništvo povjeriti na upravljanje i/ili korištenje planinarskim udrugama koje su njima dosad upravljale, ako se i dalje perspektiva vidi u povjeravanju upravljanja javnim ustanovama, inzistirati na davanju na podupravljanje planinarskim udrugama koje su dosad njima upravljale i na definiranju što će biti s objektima koji nisu u zaštićenim područjima.
• zajamče da će se kod davanja ugostiteljima u zakup ili podzakup, ili kod davanja koncesijskih odobrenja za obavljanje ugostiteljskih usluga, obvezivati ugostitelje na primjenu Pravilnika o poslovanju i upravljanju planinarskim objektima u HPS-u, uključujući povlastice članovima HPS-a i PZS-a na cijene noćenja.

Ukazujući na niz posebnosti o planinarskim objektima i zastupajući interese planinarske udruge posebice o gore navedenom, HPS je zatražio jasno iskazano mišljenje Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja o tim temama.

Izrada projektne dokumentacije za obnovu planinarskih domova i kuća

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost objavio je u kolovoza 2021. „Javni poziv za neposredno su/financiranje izrade projektne dokumentacije za obnovu postojeće posjetiteljske i planinarske infrastrukture u zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže“. Javni poziv pripremljen je i raspisan na inicijativu Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja i HPS-a. Cilj je izrada projektne i druge potrebne dokumentacije za obnovu posjetiteljske i planinarske infrastrukture financiranjem iz sredstava Europske unije ili iz drugih izvora financiranja. U cilju prijave objekata koji trebaju obnovu na javni poziv HPS je intenzivno komunicirao s planinarskim udrugama koje upravljaju domovima i kućama, osobito s upravljačima onih objekata koji su detektirani kao prioritetni za obnovu i koji su iskazali interes za obnovu (Snježnik, Risnjak, Zavižan, Alan, Mrkvište, Ravni dabar, Visočica, Paklenica, Struge, Brezovac na Dinari, Lipa na Medvednici, Korita na Ćićariji, Žitnica na Japetiću, Umberto Girometta na Mosoru, Pod Vošcem i Pod Svetim Jurom na Biokovu, Planika na Mljetu, Filićev dom itd.). Svi oni, ali i svi drugi upravljači planinarskih objekata, informirani su i upućeni putem dopisa, elektroničke pošte i izravnim kontaktom da se u suradnji s javnim ustanovama koje upravljaju nacionalnim parkovima, parkovima prirode i područjima ekološke mreže, sukladno uvjetima iz javnog poziva, prijave Fondu i pristupe izradi dokumentacije potrebne za kvalitetnu obnovu planinarskih domova i kuća kojim će se osigurati njihova održivost i daljnje korištenje u planinarskoj funkciji. U vezi s tom temom kontaktiralo se također s dužnosnicima Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, ravnateljima svih planinskih nacionalnih parkova i parkova prirode, arhitektima-projektantima, domaćinima planinarskih objekata i mnogima drugima, a to će se činiti i dalje.

Uređenje i opremanje planinarskih skloništa

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost donio je u listopadu odluku o neposrednom sudjelovanju Fonda u sufinanciranju troškova projekta „Uređenje planinarskih skloništa unutar nacionalnih parkova Sjeverni Velebit, Paklenica te parkova prirode Velebit, Biokovo i Dinara“, kojim je predviđeno bespovratno financiranje uređenja i opremanja skloništa Rossijevo sklonište, Ograđenica, Skorpovac, Dušice, Visočica, Tatekova koliba, Struge, Kale, Zlatko Prgin, Vjetar s Dinare, Puma, Bili cvitak, Drago Grubač, Rupe i Sveti Mihovil, u iznosu od 399.344,00 kuna. Projekt obuhvaća opremanje skloništa elektroenergetskim sustavima i druge radove prema troškovniku i prethodno izdanom odobrenju Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja za izvođenje tih radova prema popisu planinarskih skloništa koja je kao prioritetna u pogledu sigurnosti boravka u planinama, sastavio HGSS. Projekt će u svojstvu partnera i izvoditelja izvoditi HGSS, što uključuje provođenje postupka nabave, priređivanje dokumentacije, organiziranje izvođenja radova te učešće vlastitim sredstvima u iznosu od 99.836,00 kuna čime ukupna sredstva za te namjene iznose 499.180,00 kuna. Upravljače objekata pozivamo na aktivnu suradnju.

Sredstva za obnovu, održavanje i izgradnju planinarskih objekata

Podsjećamo također da je na svojoj 11. sjednici Izvršni odbor HPS-a je, na temelju prijedloga Komisije za planinarske objekte donio odluku o dodjeli sredstava za obnovu, održavanje i izgradnju planinarskih objekta u 2021. godini. Iz sredstava HPS-a u ukupnom iznosu od 258.300,00 kuna sufinancirana je tijekom ove godine nabavka materijala za 19 planinarskih objekata odabranih na Natječaju za potporu obnovi, održavanju i izgradnji planinarskih objekata prema zaprimljenim prijedlozima i projektnoj dokumentaciji planinarskih udruga koje njima upravljaju – za domove Umberto Girometta, Matija Filjak, Miroslav Hirtz, Đuro Pilar i Paklenica, kuće Zvonimir Plevnik, Londžica, Mrkvište, Kurin, Majer, Boris Farkaš, Careva kuća, Belecgrad, Česmina, Grohot te skloništa Dušice, Šugarska duliba i Ratkovo sklonište.

Znajući kolika je važnost kontinuiranog ulaganja u planinarsku infrastrukturu, HPS svake godine raspisuje i provodi natječaj za potporu obnovi, održavanju i izgradnji planinarskih objekata na kojem sufinancira materijal za potrebne radove na objektima kojima upravljaju udruge članice HPS-a. U razdoblju od 2000. do 2020. na taj je način iz sredstava HPS-a uloženo bespovratno više od 3 milijuna kuna potpore za ukupno 212 pojedinačnih projekata izgradnje, obnove i održavanja za ukupno 105 objekata, za neke objekte i po više puta. Taj je natječaj jedini stalni izvor sredstava za obnovu, održavanje i izgradnju planinarskih objekata u Hrvatskoj. Sredstva se osiguravaju od prihoda od članskih markica HPS-a, sukladno Programu rada i Financijskom planu HPS-a, a potpora HPS-a odobrava se isključivo za neposrednu nabavu građevinskog i drugog materijala, sukladno valjanom troškovniku odnosno ponudi ili predračunu dobavljača.

Aktivna suradnja

Iako je potrebno brojna pitanja o planinarskim objektima promatrati sveobuhvatno, to je istodobno i vrlo nezahvalno. Zbog specifičnosti svakog pojedinog objekta, proizašlih iz njegove povijesti i vlasništva, makro i mikrolokacije, sezonalnosti, dostupnosti, tradicije, stanja i starosti građevine, ranijih ulaganja i odnosa, sposobnosti i kapaciteta upravljača, ugostitelja, javnih ustanova i mnogočega drugoga, svaki pojedini objekt zaslužuje posebnu analizu i ocjenu, koja može ali i ne mora uvijek biti sukladna s generalnim zaključcima i ocjenama o planinarskim objektima u cjelini. S tim u vezi, razvidno je da niti opće zaključke a niti odgovore za pojedini objekt nije moguće dati bez konzultiranja i uvažavanja iskustava i mišljenja planinarskih udruga - upravljača putem izravnog kontakta, sastanaka, anketiranja, tribina, radionica ili slično. Takva vrsta kontakta ujedno je i najučinkovitiji način kako usmjeriti djelovanje i gledanje upravljača na problematiku planinarskih objekata.

S tim ciljem pozivamo planinarske udruge da prate informacije koje se odnose na planinarske objekte te da o svojim zapažanjima, problemima i prijedlozima izvješćuju i u rješavanju svih pitanja aktivno surađuju s Komisijom za planinarske objekte HPS-a (objekti@hps.hr).