145 godina od prve glavne skupštine HPD-a

srijeda, 29.04.2020.

Ovih se dana navršava 145 godina od prve glavne skupštine i prvoga izleta HPD-a. Prilika je to da se prisjetimo početaka organiziranog planinarstva.

29. travnja - 145 godina od prve glavne skupštine HPD-a

Nakon formiranja Hrvatskog planinskog družtva (HPD) krajem 1874. godine i službene potvrde društvenih Pravila 20. ožujka 1875. (u to vrijeme pravila novoosnovanih društava odobravala je hrvatska Vlada), prva konstituirajuća skupština HPD-a održana je 29. travnja 1875. Skupština je održana u prostorijama Narod-nog muzeja u Demetrovoj ulici broj 1, današnjem Hrvatskom prirodoslovnom muzeju. Inicijator je bio Gjuro Pilar koji je u to vrijeme bio pristav u mineraloško-geološkom odjelu Narodnog muzeja.

Zapisnik prve glavne skupštine HPD-a sačuvan je u Planinarskoj zbirci Samoborskog muzeja. Prema originalnom zapisniku, na skupštini je bilo prisutno 26 članova. Rezultati glasovanja za izbor upravnog odbora bili su sljedeći: Predsjednik: Schlosser 20 glasova, Vukotinović 3, Torbar 1. Potpredsjednik: Torbar 14 gl., Vukotinović 9 gl., Pilar 1 gl. Odbornici: Vukotinović 12 gl., dr. Matković 12 gl., dr. Bauer 21 gl., Pilar 21 gl., Vidrić 12 gl., Plohn 11 gl., Krešić 11 gl. Zamjenici: dr. Uroš Čučković 10 gl., Žutić 8 gl. Za odbornike dobiše glasova: Brusina 7, T... (nečitko) 5, Sarić 8, Schlosser mla?i 5, Torbar 6, Suk 4, Pogledić Drag. 3, Žigrović 3, Prelog 4, Smičiklas 1, Stožir 1, Novotny 1.

Prva sjednica upravnog odbora održana je samo pet dana nakon Skupštine, 4. svibnja 1875. Na njoj je zaključeno »da se duhovski praznici upotriebe za prvu laznju« (izlet), a osim toga je sastavljen popis osoba u tridesetak mjesta u Hrvatskoj kojima će se predložiti da preuzmu dužnost društvenih povjerenika. Bude Budisavljević je tom prilikom, na primjer, predložio općinskog bilježnika u Drežniku Luku Hodaka, popa Petra Mandića u Gračacu, kotarskog suca Petra Premudu u Korenici, učitelja Josipa Magdića u Ogulinu, kotarskog pristava Josu Babića u Slunju, popa Jovu Budisavljevića u Vrelu itd.

145 godina od prve „laznje“ Hrvatskog planinskog družtva

Prvi društveni izlet u povijesti hrvatskoga planinarstva organiziralo je Hrvatsko planinsko družtvo 17. i 18. svibnja 1875. Opisao ga je u članku pod naslovom „Prva laznja Hrvatskog planinskog družtva“ dr. Gjuro Pilar u zagrebačkom dnevniku Obzoru 19. svibnja. Njegov opis slikovito govori o okolnostima u kojima je izveden izlet na Oštrc i Plešivicu:

Prva laznja društva bje opredieljena na 17. svibnja na Duhovski ponedeljak, a predmet laznje bio je Oštrc i Plješivica, dva briega rastavljena liepom dolinicom, u kojoj leže Rude blizu Samobora. Isprva se bilo prijavilo 25 članovah za tu laznju, no malo pomalo se je broj učesnika smanjio uslijed raznih zapreka, tako da se napokon od onih koji su stalno obećali samo 12 njih na kolodvoru nađe. Ti učesnici jesu: predsjednik dr. Schlosser, potpredsjednik Torbar, g. Crnadak, Danosić, Dizdar, dr. Kolarić, dr. Kišpatić, dr. Pilar, dr. Pliverić, dr. Plohn, Sabarić i Šarić... Večernjim vlakom krenu družba željeznicom do Podsuseda, gdje ih dočeka srdačnim pozdravom ljekarnik Švarc, povjerenik družtva za Samobor. Na desnoj obali Save (kuda se prevezoše splavi) bijahu u pripravi troja kola, te veselo, pače pjevajući prispješe planinci u Samobor... Idućeg dana oko 7 sati bijaše družtvo u Rudah, oko 8 i pol na Oštrcu 2298 stopa nad morem. Premda je to napram alpinskom velegorju neznatna visina, to se ipak ovaj brieg, kako mu i ime kaže, odlikuje svojom strminom, oštrinom, te spada među teže pristupne briegove naše domovine ... Slika bijaše toli dražesna da je i ne kušamo opisivati, to će i onako svatko zaželiti, da se sam tih slasti u naravi užije. Počinak od jednog sata i mali zajutrak oporavi družtvo, te se ono krenu nizbrdice strmo kroz prodor do vrela, gdje se odmor uz najsvježiju vodu ponovi. Nastaviv ovaj put Plješivičkom cestom, krenu družtvo na sam vrh Plješivice 2470 stopa visok, kamo iza pospješnog penjanja oko 2 sata popodne prispije ... Povratak u Samobor pješke bijaše ugodan i lastan, a dobra večera u čitaonici priređena završi ugodan, prem trudan dan.

Druga »laznja« organizirana je na Sljeme 3. lipnja, treća istoga mjeseca opet na Sljeme (broj članova 70 i »tri gospoje«), a četvrta 26-28. lipnja na Bjelolasicu, no zbog lošeg vremena ovaj izlet nije uspio. Led je ipak bio probijen i društveni izleti ubrzo su postali tradicijom.

Tako je započelo razdoblje organiziranoga planinarstva u Hrvatskoj. Spomenimo još da je Zagreb prije 145 godina imao samo 25.000 stanovnika, dakle znatno manje nego što danas u Hrvatskoj ima registriranih planinara. Na temeljima HPD-a tijekom proteklih 145 godina razvio se Hrvatski planinarski savez sa više od 350 udruga članica i vrlo razgranatom i raznovrsnom djelatnošću.

Ulogu HPD-a u povijesti naše znanosti i kulture prof. dr. Željko Poljak opisao je sljedećim riječima: Naše je planinarstvo po svojoj tradiciji i karakteru kulturna pojava s kojom se Hrvati s pravom mogu ponositi. Naime, u početnom razdoblju prilično se razlikovalo od planinarstva u drugim narodima. U alpskim zemljama glavna je svrha planinarstva bila osvajanje vrhova, Slovensko planinsko društvo (osn. 1893) odigralo je važnu ulogu u obrani slovenske zemlje od germanizacije, Srpsko planinsko društvo (osn. 1901) usmjerilo je dobar dio svojih snaga na razvijanje putničkog turizma, Bosansko-hercegovački turistički klub (osn. 1892. na poticaj austro-ugarskih okupacijskih vlasti) u početku nije imao slavenski karakter. Članovi HPD-a u 19. stoljeću bili su mahom istaknuti znanstveni radnici, akademici i sveučilišni profesori, koji su se koristili planinarstvom kao znanstvenim sredstvom, zbog čega HPD-u pripada osobito mjesto u hrvatskoj znanosti i kulturi. (Ž. Poljak: Zlatna knjiga hrvatskog planinarstva, HPS i Libera editio, 2004.)

Ove se godine, zbog izvanrednih okolnosti, 145. obljetnica prve glavne skupštine i prvoga izleta HPD-a neće posebno obilježavati, no vrijedi se barem na ovaj način nakratko prisjetiti planinara koji su postavili temelje planinarske udruge u Hrvatskoj i omogućili razvoj organiziranog hrvatskog planinarstva.